Šećer nas odmah ‘podigne’ – svima od nas razinu šećera u krvi, a nekima i raspoloženje pa zato često poseženo za njim kada se osjećamo deprimirano. No čak i oni koji ne osjećaju izrazitu ljubav prema slatkom možda u svoj organizam unose više šećera nego što misle.
Problem je u tome što nam šećer daje energiju u obliku čistih kalorija i ne nudi ništa drugo. Stoga naš organizam mora koristiti druge hranjive tvari kako bi ga probavio, a to može utjecati na naše zdravlje, naročito na slabljenje imuniteta.
Osim toga, prevelik unos šećera može donijeti probleme s tjelesnom težinom, šećernu bolest i srčane bolesti.
Kolika je preporučena dnevna količina?
- Dnevno bismo smjeli unijeti do 90 g šećera. To je otprilike 13 čajnih žličica. Toliko ćete šećera naći u dvije limenke gaziranog pića ili u 8 čokoladnih keksića.
- Treba napomenuti da bi polovicu tog šećera trebalo unijeti prirodnim putem. Naime, šećer se nalazi i u prirodnim proizvodima (laktoza u mlijeku i fruktoza u voću) i upravo su ti oblici najmanje štetni za zdravlje.
Gdje se šećer sve krije?
- Tzv. low fat proizvodi, tj. proizvodi sa smanjenim udjelom masti često imaju veći udio šećera kako bi se nadomjestio okus.
- Gotova hrana poput juhe iz vrećice ili gotovih umaka može sadržavati šećer.
- Limenka gaziranog soka sadržava gotovo sedam žličica šećera, a to je polovica dnevne preporučene količine
Čitajte što piše na pakiranju!
- Sastav namirnica obično je izražen na 100 g. Ako ima manje od 5 g šećera u 100 g proizvoda, znači da ta namirnica ima nizak udio šećera. Ako pak ima više od 15g, to je vrlo visok udio.
- Tražite tzv. ‘oze’ – glukoza, saharoza, fruktoza, glukoza – sve su to vrste šećera koje nalazimo u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo.