Sjedite u fotelji, a ispred vas je čovjek koji vam nudi rješenje za sve vaše probleme. U jednoj ruci drži plavu pilulu koja će vas zadržati u više-manje ugodnoj percepciji stvarnosti (a koja uključuje, primjerice, uživanje u sočnom odresku koji možda ne biste trebali jesti), a u drugoj je crvena pilula koja će vam otkriti novu stvarnost, možda pomalo uznemirujuću, ali koja će promijeniti vaš život (i jest ćete hranu koja sadrži "sve što vašem tijelu treba"). Koju ćete pilulu uzeti? Hoćete li ostati u onom što poznajete ili ćete ipak odabrati istinu?
Premda se čini kao scenarij iz filma (i jest, američkog Matrixa iz 1999. godine), ova se scena može se odviti i danas, samo u puno benignijim uvjetima od onima iz filma. Samo za razliku od Matrixa, plava pilula u našem scenariju predstavlja lijekove kojima se zatomljavaju simptomi uzrokovani nepravilnom prehranom, dok crvena održava zdravlje naših crijeva unoseći u njih ravnotežu. Jer stvarnost koju mnogi još ne uzimaju u obzir, iako je neupitna, uključuje spoznaju da našim životima zapravo vlada naš mikrobiom, zajednica bakterija koja nastanjuje naša crijeva.
Stavimo li malo po strani osobne gurmanske vrijednosti, kao i činjenicu da je uživanje u hrani u dobrom društvu jedna od ljepših stvari koje možemo iskusiti, žustre rasprave oko toga je li hrana prvenstveno izvor zadovoljstva ili samo gorivo su ustvari suvišne, osobito u zapadnom svijetu gdje još uvijek imamo taj privilegij da većini nas hrana može biti i jedno i drugo. Ne samo to, ona može biti i izvor zdravlja, ali i naših tjelesnih tegoba, kao što su to otkrili svi koji su u uživanju u hrani ili piću tijekom godina sustavno pretjerivali.
Upravo se zato prehranu neprestano nastoji dovesti u prividan red pa je tako svake godine neki novi režim prehrane u trendu, osmišljen kao rješenje za sve realne, ali i poneku izmišljenu tegobu. Ako ste se i sami našli zbunjeni pred velikim izborom raznih dijeta, protokola, metoda i filozofija hranjenja, bez brige, niste jedini! S obzirom na to da nekoliko različitih industrija ovisi o tome što jedemo, kako to na nas utječe i čime se mogu suzbiti posljedice naših prehrambenih odluka, ne iznenađuje da smo zatrpani informacijama među kojima je često teško razlučiti što bi bilo najbolje usvojiti. Pritom ne vrijede ista pravila za nas, naše starije roditelje ili pak najmlađe članove obitelji.
Prema posljednjim istraživanjima, najprecizniji način kako kreirati prehranu baš po svojoj mjeri jest obratiti pozornost na to što se događa u našim crijevima i tko ih sve nastanjuje. U našem debelom crijevu nalazi se crijevni mikrobiom koji sadrži tisuće bakterijskih vrsta. Ta bakterijska zajednica obrađuje hranu koju naš probavni trakt do tog trenutka nije uspio razgraditi, a svojim djelovanjem crijevne bakterije nam omogućuju da dođemo do neiskorištenih resursa energije i neophodnih hranjivih tvari. Već se dulje vrijeme zna da je crijevni mikrobiom od ključne važnosti za naše zdravlje, i to ne samo fizičko, nego i psihičko, kao i da taj "prekrasni vrt", kako ga naziva znanstvenik i autor Tim Spector, sačinjen od milijardi raznoraznih bakterija, poput drugog mozga upravlja našim životima. Ovisno kako ga hranimo i održavamo, tako ćemo se osjećati, takve ćemo žudnje prema hrani imati i to će utjecati na naše odluke što će se naći u našoj košarici na tržnici ili u supermarketu te na kraju na našem tanjuru. Idući put kada posegnete za još jednom kriškom čokoladne torte jer jednostavno osjećate nevjerojatnu potrebu za slatkim, razmislite volite li doista vi toliko slatko ili su to možda ipak preference stanovnika u vašim crijevima?
Koncept crijevne mikroflore nije nov, ali korištenje spoznaje da je ona kod svake osobe drugačija i poput otiska prsta jedinstvena omogućuje znanstvenicima, liječnicima i nutricionistima razvijanje dobro promišljenih i personaliziranih planova prehrane kojima je svrha postizanje osjetljive ravnoteže u našim crijevima. Kao ni mikrobiom, ni personalizirana prehrana nije novost. Štoviše, pratitelji ayurvedskih principa prilagođavaju prehranu doshama pojedinaca već tisućama godina, a takav individualni pristup napokon i zapadni svijet na svoj način počinje primjenjivati.
S razvitkom tehnologije i sve većom dostupnosti različitih oblika testiranja, bilo stolice, krvi ili genetskog materijala, odnosno povećanjem broja načina prikupljanja i obrade informacija o pojedincu, otvara se golemi prostor za stvaranje novih prehrambenih proizvoda. Područje personalizirane prehrane predstavlja veliki biznis, a start-upovi fokusirani na mikrobiom niču po svim kontinentima. U Hrvatskoj je na tom tragu start-up Cidrani sa svojim Ani Biome programom personalizirane mjesečne njege probavnog mikrobioma kroz fermentirane napitke, a u inozemstvu sve veća ponuda prebiotika, probiotika i postbiotika ukazuje na to da potražnja za suplementima koji reguliraju naš mikrobiom na svjetskom tržištu dramatično raste.
Veliki pomaci po pitanju personalizacije prehrane ostvaruju se i pomoću novih tehnologija kao što je, primjerice, 3D printanje. No, umjesto plastičnih modela, pomoću raznih smjesa i praškova, printa se hrana! Naime, u posljednjih nekoliko godina Pentagon provodi istraživanja posvećena tome kako vojnike na ratnim misijama održavati u najboljoj mogućoj formi. Kako bi to ostvarili, razvijaju metode pozornog praćenja biometrijskih podataka svakog vojnika, a koje uključuju bilježenje razina umora i stresa, kao i kvalitete imuniteta i raznolikosti mikrobioma. Cilj je imati dovoljno informacija kako bi se hrana koju pojedini vojnik konzumira prilagodila tako da mu omogućuje ostvarivanje optimalne snage i učinkovitost na terenu. Te prikupljene informacije šalju se 3D printeru koji zatim prema dobivenim nalazima potrebne suplemente ugrađuje u jestivu pastu. Od nje potom oblikuje odnosno printa energetsku pločicu namijenjenu točno određenom vojniku, kako bi mu nadomjestio moguće nedostatke raznih vitamina, minerala i sličnih stvari. Prema istraživanju autorice Amande Little (The Fate of Food: What We‘ll Eat in a Bigger, Hotter, Smarter World, 2019.), bilo je planirano da ova tehnologija bude na ratištima već do 2025. godine.
Ako ste slučajno pomislili "pa zašto bi itko to jeo", vjerojatno niste uzeli u obzir u kojem bi se kontekstu koristila ova vrsta prehrane. S obzirom na sve razorne vojne konflikte koji su u tijeku diljem svijeta, sve dramatičnije klimatske prilike i nepredvidivu prirodu koja otežava rad poljoprivrednicima i uzgajivačima, napredak personalizirane prehrane omogućuje da se u svijetu u kojem je nesigurnost hrane sve veća, u područjima zahvaćenima razornim potresima, poplavama i ratnim stradanjima ljudima osigura nutritivno hranjive obroke koji im pružaju upravo ono što im treba kako bi suzbili malaksalost, bolest i neuhranjenost. Osim u ekstremnim uvjetima i bolnicama, personalizirana prehrana ima velik potencijal za primjenu u vrtićima i staračkim domovima, a vrijeme će pokazati hoće li i kada ući u kućanstva kao pomoć pri reguliranju prehrane koja se radi užurbanog života nekada svodi na manje nutritivno vrijedne obroke. To ne znači da u hrani više nećemo uživati, nego da trebamo uvijek na umu imati svoj mikrobiom pa mu ponekad malo i pomoći, kako bi on pomogao nama da nastavimo uživati.