Fotografija: Mario Kučera
Od nje možete skuhati razne kremaste juhe, ubaciti je u variva, rižota, pa čak i deserte. Buča je duboko ukorijenjena u gastronomsku kulturu naše zemlje, pa je tako pravljenje bučnice od obične uljne bundeve nezaobilazan ritual u jesenskim mjesecima. Od ovog se povrća proizvode i Kostajničke pletenice, sušeni rezanci od buče koji su se tradicionalno jeli na Badnjak kao salata na području Hrvatske Kostajnice.
Kad je o juhama riječ, najčešće se koristi ukusna butternut tikva, koja je vrlo nježne boje i duguljastog oblika. U tradicionalnim receptima također je vrlo prisutna i turkinja, posebno slatka bundeva neobično zahvalna za pečenje. Buča je sama po sebi blagotvorna za ljudski organizam, izvrstan je izvor vitamina, posebno C i E, ima nisku kalorijsku vrijednost (100 g ima oko 30 kalorija), a ne deblja jer sadrži i velik postotak vode. Možda niste znali, ali sjemenke bundeve imaju deset puta veću hranjivu vrijednost od njezina mesa i izvrstan su izvor bjelančevina, pa tako u šaci sjemenki ima više bjelančevina nego u prosječno velikom mesnom odresku.
No, treba znati da 100 g sjemenki ima gotovo 600 kalorija, pa valja pripaziti s konzumacijom, jer je to jedna od onih finih grickalica koje je teško prestati jesti. Od njezinih golica radi se i ulje, koje je specifičnog, orašastog okusa i ima ljekovito djelovanje, a osim u salatama, možete ga preliti i po sladoledu od vanilije. Buča je iskoristiva u potpunosti, od sjemenki pa sve do kore, od koje se dobiva čak i bučino brašno. Bilo da ste potpuni početnik u kuhinji ili napredni kuhar, svakako iskoristite ovu kraljicu jeseni i pustite mašti na volju.
Turkinja
Ova velika okrugla bundeva tamnonarančaste ili čak zelene kore skriva čvrsto žućkasto meso savršeno za pečenje jer tada postaje slatko i kremasto. Štoviše, kao jednu od najstarijih vrsta bundeve koja se uzgaja u našim krajevima, hrvatski seljaci pekli su je još u pećnici na drva. Jednom pečeno meso turkinje možete dodati u salatu, pretvoriti u ukusnu kremu koja će zadovoljiti vašu potrebu za slatkim ili poslužiti kao prilog jelima od svinjetine i divljači.
Obična uljna bundeva
Kao što joj samo ime kaže, obična uljna tikva uzgaja se prije svega zbog proizvodnje tamnozelenog, a ponekad i gotovo crnog bučina ulja. Naime, prešanjem osušenih sjemenki ove bundeve dobivaju se hranjive, ljekovite kapi jakog mirisa i orašastog okusa. Bučino ulje ima nisko vrelište, zbog čega nije pogodno za prženje, nego se koristi kao salatno ulje, a želite li iznenaditi svoje ukućane i goste posebnom poslasticom, prelijte ga preko kuglice sladoleda od burbon vanilije. Meso bundeve koristi se za pripremu klasične bučnice.
Hokaido tikva
Hokaido potječe iz Japana, Zemlje Izlazećeg Sunca, gdje je nazivaju i kraljicom tikava. U Hrvatskoj je postala gastronomski hit prije nekoliko godina, izvrsna je za pripremu slanih i slatkih jela, odlično pristaje kao prilog, ali i kao glavno jelo. Posebna je među svojim sestrama jer je bogatija vitaminima, mineralima i vlaknima, a s pravom je nazivaju i nutritivnom bombom.
Patišon
Ova bundeva neobičnog oblika spljoštenog diska često se naziva i UFO bundevom jer podsjeća na neidentificirani leteći objekt. Okusom, pak, asocira na kombinaciju tikvica i krastavaca, pa se može pripremati na slične načine. Može biti teška od 200 do 300 grama. Mini patišoni su savršeni za punjenje, u pećnici su brzo gotovi, a mogu se i pohati te pripremati kao varivo ili za zimnicu. Patišon je izrazito pogodan i za kiseljenje.
Muškatna tikva
Ova je tikva prepoznatljiva po svojoj jarkonarančastoj boji i kruškolikom obliku. Može biti teška i do dva kilograma te je izrazito aromatičnog okusa. Neki je zovu još i “putar-tikva” jer joj je meso jako meko te pogodno za pripremu kremastih jesenskih juha i pirea. Kao jedna od tikvi izvrsnih za pripremu slastica, nerijetko se koristi za pripremu cheesecakea, slatkih quicheva i ostalih kremastih deserata.