Eurozastupnici su ovu srijedu usvojili uredbu o oznakama izvornosti za alkoholna pića i poljoprivredne proizvode kojom se zasad ništa suštinski ne mijenja u odluci o uporabi naziva prošek koji uporno guraju talijanski vinari, ali i političari.
Kako prenosi HINA, izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka alkoholna pića, poljoprivredni proizvodi i sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode, usvojeno je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu s 520 glasova za i samo 19 protiv. Suzdržana su bila 64 zastupnika.
Ovime se u osnovi ažuriraju postojeća EU pravila označavanja izvornih europskih proizvoda. Međutim, protivno ocjenama talijanskih eurozastupnika, suštinski se ne mijenja ništa u sporu s Italijom oko uporabe naziva prošek koji traje od ulaska Hrvatske u Uniju.
Podsjetimo, talijanska strana osporava pravo na uporabu naziva prošek za desertno dalmatinsko vino tvrdeći kako se njime zloupotrebljava sličnost s globalno uspješnim talijanskim pjenušavim vinom proseccom. Rim je stoga uložio prigovor na registraciju naziva prošek, a konačna odluka, nakon jučerašnjeg glasovanja EP-a, bit će na Komisiji.
Predstavnici Komisije su u dosadašnjim raspravama koje su se vodile i u nadležnom odboru Europskog parlamenta iskazivali razumijevanje za hrvatske argumente kako je riječ o tradicionalnom nazivu za potpuno različito vino od talijanskog "prosecca". Kao i da se potrošače ne može dovesti u zabludu, s obzirom na to da se nalazi u različitim kategorijama vina na vinskim listama i policama enoteka.
Hrvatski zastupnici i stručnjaci ocjenjuju kako nova uredba suštinski bitno ne mijenja poziciju prošeka u sporu s proseccom, no talijanski eurozastupnici su u raspravi koja je prethodila glasanju istaknuli kako se novom uredbom spor oko prošeka rješava u korist talijanskih zahtjeva.
SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula, zamjenski član u nadležnom Odboru EP-a za poljoprivredu, do sada je s hrvatske strane bio najaktivniji u isticanju hrvatskih argumenata u Europskom parlamentu i smatra kako talijanska strana nema temelja za slavodobitne izjave.
"Nova uredba ostavlja prostor da hladne glave nastavimo argumentirati da se nitko, bez obzira na sličnosti imena, ne može zabuniti između našeg desertnog prošeka i talijanskog pjenušavog prosecca. A talijanskim kolegama u nedostatku suštinskih argumenata preostaje samo vrijeđati", ocijenio je Picula za Hinu.
Jeftina kopija prosecca?!
Više talijanskih zastupnika u raspravi je istaknulo kako nova uredba rješava sporna pitanja krivotvorenja i manipulacije nazivima izvornih proizvoda, navodeći prošek kao ilustraciju. U tome su, izvijestila je Hina, uobičajeno prednjačili zastupnici desne Lege čije su političke utvrde upravo u područjima gdje se prosecco proizvodi.
Iako je dio talijanskih zastupnika ponovio da je prošek krivotvorina i jeftina kopija prosecca, koje obilježavaju polemiku od samih početaka, razvidno je da talijanska strana, nakon što su te teze demantirane tijekom godina, sada nade polaže u amandmanima uredbe koji reguliraju pitanje homonima, odnosno zabranjuju zlouporabu sličnosti naziva između proizvoda.
Relevantni članci uredbe, međutim, ne isključuju da se uz određene uvjete mogu dopustiti i takvi nazivi proizvoda, a Picula napominje da talijanski prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje "sugeriraju drugi proizvod", nije prihvaćen.
"Najsporniji i za nas najvažniji je članak 30, koji definira pod kojim se uvjetima homonimne oznake zemljopisnog porijekla mogu zaštiti pod uvjetom da postoji jasna razlika u konzumaciji i dugotrajnoj upotrebi proizvoda te da potrošači ni na koji način nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda", tumači hrvatski zastupnik.
Članak 30 određuje da se "oznaka (…) za koju je podnesen zahtjev nakon što je u Uniji podnesen zahtjev za potpuno ili djelomično homonimnu oznaku zemljopisnog podrijetla (…) ne registrira se, osim ako u praksi postoji dovoljna razlika između uvjeta lokalne i tradicionalne upotrebe i prezentacije dviju homonimnih oznaka, (…) i da se potrošači ne dovode u zabludu u pogledu pravog identiteta ili zemljopisnog podrijetla proizvoda".
Hrvatski prošek u tom smislu zadovoljava kriterije za zaštitu u EU-u, jer je riječ o vinu dokumentirane povijesti od 16. stoljeća, duže od prosecca koji se prvi puta spominje u 18. stoljeću, jasnih razlika u proizvodnji te načinu i običajima konzumacije.
Uredba EU nam ide na ruku
Nakon tvrdnji o prošeku kao jeftinoj kopiji prosecca koje očito nisu prihvaćene u institucijama EU-a, može se očekivati da će se polemika s područja enologije fokusirati i na područje etimologije gdje postoji više teorija o porijeklu i povijesti naziva prošek.
Hrvatski zastupnici su tijekom procedure donošenja uredbe istupali koordinirano ponavljajući iste argumente za prošek kakve je u institucijama EU-a iznosilo i hrvatsko ministarstvo poljoprivrede.
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća "o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode" ažurira postojeća pravila za zaštitu oznaka izvornosti te objedinjuje više dosadašnjih regulativa EU-a.
U odnosu na dosadašnja pravila veća pozornost posvećuje se i korištenju ili zlouporabi zaštićenih naziva na internetu.