Predsjednik HUP-ove Koordinacije i savjetnik Uprave Francka Josip Budimir je istaknuo kako se posebnim porezima oporezuju proizvodi sa štetnim djelovanjem djelovanje na ljudsko zdravlje, "a kava to nije".
"Od ovog se posebnog poreza na godišnjoj razini ubere 124,5 milijuna kuna što čini 0,77 posto ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza u Hrvatskoj u 2019. Takav nepovoljni porezni tretman dovodi do poticanja prekogranične kupnje, destimulira osobnu potrošnju i time negativno utječe na BDP te rezultira nekonkurentnošću Hrvatske u odnosu na nama usporedive zemlje u okruženju", rekao je Budimir.
Stoga industrija kave traži da se taj porez ukine i da se time omogući industriji kave jednak tretman i pravednu tržišnu utakmicu s konkurentima u okruženju.
U Hrvatskoj taj porez trenutno iznosi 6 do 20 kuna po kilogramu kave, odnosno s ostalim porezima i do 35 posto po šalici kave, za razliku od Slovenije gdje je taj udio samo 9,5 posto, čulo se na skupu.
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić je kazao da kava ne bi smjela biti porezno tretirana kao luksuz, kako bi se sektoru omogućilo jačanje konkurentnosti u odnosu na regiju, ali i većinu zemalja EU, koje kavu trošarinski ne svrstavaju u kategoriju luksuznih proizvoda.
Kava je, kako je kazao, neizostavan dio naše svakodnevice, koji konzumira preko 93 posto građana i ona nije samo proizvod već i sastavni dio kulture življenja u našoj zemlji.
Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić je rekao kako oporezivanje kave nije harmonizirano na razini EU poput trošarinskog oporezivanja alkohola, duhanskih prerađevina, energenata i električne energije.
Kava se trošarinski oporezuje u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Latviji i Grčkoj, a visina posebnog poreza na kavu u Hrvatskoj u odnosu na te druge zemlje je niža, naveo je te dodao kako se radi o jednostavnom poreznom obliku koji se lako ubire.
Direktor marketinga Francka Zvonimir Seki je iznio podatke da je industrija kave lani zapošljavala 817 osoba, a proizvodnjom i preradom kave u Hrvatskoj, se bave tri tvornice. Ta industrija na tržište plasira više od 400 različitih proizvoda.
Seki je kazao kako su sve veća ulaganja u održivu nabavu sirovine i u nove ambalažne materijale, a stalno se ulaže i u edukaciju zaposlenika, trgovaca, potrošača. Industrija je s 3,7 milijuna kuna u 2020. pomogla ugostiteljskom sektoru u prevladavanju negativnog utjecaja pandemijske krize, rekao je.