SAVRŠENA LOKACIJA

U BERBI BANANA: "Govorili su mi da sam lud, a sad na jedinom ovakvom nasadu u EU berem voće koje ću prodavati za 60 kuna po kilogramu!"

Bistra, Zagorje, 060819.
Reportaza za Nedjeljni uzgaivaca egzoticnog voca Ivana Suloga iz Zagorja.
Na fotografiji: indijanske banane na Sljemenu.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA

Lokacija je, kaže Šulog, savršena jer su kulture pogodne za uzgoj i u vrlo hladnim područjima, podnose do -50 Celzijevih stupnjeva, a ni na jednoj nema nikakvih nametnika i bolesti. Uz to, kvalitetne sadnice idu vrlo brzo nakon sadnje u rod

Na dva velika nasada podno Sljemena u Bistri i Stubici upravo dozrijevaju indijske banane, koje marljivo, po prvi put u Hrvatskoj, bere Ivan Šulog, poduzetnik iz Donje Bistre koji se prije 23 godine počeo baviti uzgojem egzotičnog voća u Hrvatskoj sa svojim brendom Exotic King. Poziv da se pridružimo berbi ekipa Nedjeljnog nije mogla odbiti i odmah smo se uputili prema malim plantažama. - Kada smo počinjali među ljudima je bilo bojazni da će im se ako ulože novce u nešto novo dogoditi razočaranja kao s nojevima ili činčilama, nekima i s lješnjacima, a sada i s aronijom. Na brojnim predavanjima i u svom plasteniku ja sam ih uvjeravao kako s tropskim biljkama nemaju bojazni, mi posjedujemo sadni materijal i tehnologije, pratimo razvoj i pomažemo, a kada dođu plodovi imaju osiguran otkup po dobroj cijeni. Europsko tržište ima velike potrebe za takvim plodovima, a naša je velika prednost što ih potpuno zrele možemo dopremiti za razliku od prekooceanskih zemalja iz kojih sada dolaze - priča nam Šulog dok prolazimo idiličnim zagorskim pejsažem ispresijecanog brdima koji su načičkani klijetima i vinogradima.

Bistra, Zagorje, 060819.
Reportaza za Nedjeljni uzgaivaca egzoticnog voca Ivana Suloga iz Zagorja.
Na fotografiji: Ivan Sulog, indijanske banane na Sljemenu.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA
 

MONGOLSKA I SIBIRSKA BOROVNICA

Prisjećamo se naših susreta prije desetak godina kada su Šulogove ideje mnogima zvučale nerealno, ali ipak je, nakon jako puno ruganja, podsmijeha i “uputnica za Vrapče”, kroz 23 godine uspio kroz prezentacije i fer odnos, spustiti znanje i ideju na kooperante koji nisu skloni improviziranju i kritiziranju nego ulaganju u nešto novo. Takvih je, kaže Šulog, na desetke u cijeloj Hrvatskoj i oni imaju dobre rezultate i šire proizvodnju. Dolazimo na parcelu Eko nasada indijanske banane iznad Donje Stubice. Tu na samoj na samoj granici parka prirode Medvednica, na površini od jednog hektara prije pet godina zasađeno je 790 stabala. Malo viša od dva metra stabla su puna lišća i plodova koji su izgledom daleko od naše predodžbe o bananama. Investitor iz Zagreba je vlasnik zemljišta i sadnica, a Šulog se brine o održavanju kompletnog nasada. Na istoj je parceli u redu s bananama posađena mongolska i sibirska borovnica od koje se isto očekuje urod.

- Indijanska banana je voće koje se kod nas najviše udomaćilo u HR i jedini su nasadi u EU. Sljedeći se mogu naći u SAD-u, ali danas zadovoljavaju samo 0,08% potreba američkog tržišta, iako je biljka autohtona iz tog podneblja. U prošlosti su je konzumirali Indijanci koji su znali koliko je ljekovita, i sirotinja koja ju je skupljala po šumama u sezoni. Od tuda i dolazi naziv indijanska ili sirotinjska banana, iako nema veze s bananom, a danas nije ni sirotinjska jer na tržištu postiže cijenu od 60 kuna po kilogramu. Biljka je iz daleke porodice jabuke, a jedna od sestara joj je i magnolija. U stvari se radi o biljci koja je živi fosil i evolucijski je starija od pčela. Cvijet joj oprašuju kukci jer ih privlači miris cvijeta po pokvarenom mesu. Jedan cvijet u prosjeku daje grozd od 4 do 6 plodova i izgledom podsjeća na medvjeđu šapu, od kuda mu i naziv šapa voće, ili na jeziku Indijanaca PawPaw. Iako raste na stablu, spada u bobičasto voće - pojašnjava nam Šulog.

Bistra, Zagorje, 060819.
Reportaza za Nedjeljni uzgaivaca egzoticnog voca Ivana Suloga iz Zagorja.
Na fotografiji: Ivan Sulog, indijanske banane na Sljemenu.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA
 

VOĆE GOTOVO PALO U ZABORAV

Lokacija je, dodaje, savršena, jer ukazuje na to kako su sve tri kulture pogodne za uzgoj u vrlo hladnim područjima, podnose do -50 C, nikakvih nametnika i bolesti nema ni na jednoj od navedenih kultura. Ovakva tehnologija omogućuje da povrat investicije s dosadašnjom tehnologijom uzgoja umjesto u 6. godini bude u 3. ili 4. godini. Osim povećanog prinosa puno je manje potrebno investirati. Kvalitetne sadnice idu vrlo brzo u rod, 2-3 godine od sadnje. Dok nekvalitetne to omogućuju tek nakon 10-15 godina. Šulog je u proteklih osam godina razvoja uspio napraviti nove sorte banane koje poboljšavaju prinose i o tom je nedavno održao i predavanje u SAD-u. Govorimo dakle o gotovo zaboravljenom voću i tako bi vjerojatno i ostalo da nije otkriveno da je 10.000 puta jače od kemoterapije kao i njena sestra graviola. U Europi nema insekata koji bi je napadali jer izlučuje asimicid koji ih odbija, a nalazi se u listu i korijenu te ima vrlo težak miris koji podsjeća na diesel. Odbija i divlje životinje pa je ne napada ni zec ni srna zimi. Upravo taj asimicid kod ljudi ubija karcinom i ima ga najviše u grančicama prije listanja, ali također u plodu i listu. Obišli smo i drugu parcelu EKO nasada Indijanske banane u Donjoj Bistri sa 320 stabala na površini od 3000 m2. Berba će ove godine biti još u Poličniku na testnom nasadu od 100 stabala, a sljedeće i u Ivanić Gradu, Varaždinu, Čazmi, okolici Zagreba, u Istri, Vukovaru... Plan je u sezoni 2019./2020. posaditi oko 70.000 hektara po čitavoj Hrvatskoj, a najveći je interes trenutno u Dalmaciji.

Bistra, Zagorje, 060819.
Reportaza za Nedjeljni uzgaivaca egzoticnog voca Ivana Suloga iz Zagorja.
Na fotografiji: indijanske banane na Sljemenu.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA
 

- Tamo bi na jednoj lokaciji od nekoliko hektara uz nasad indijanskih banana uključili turističke smještajne kapacitete. Kako bi turisti mogli aktivno sudjelovati u uzgoju banana. Biljka se pokazala idealnom za interes šire zajednice. Ideja je zaposliti ljude s posebnim potrebama radi potreba održavanja nasada, jedini posao koji treba obavljati je provjeravati kapaljke navodnjavanja i čistiti travu oko biljaka, uz berbu. Veliki je i interes vlasnika vila s bazenima, koji žele okoliš oko bazena i unutar vila zimske vrtove, dekorirati jestivim i vrlo ukusnim jedinstvenim voćem i tako svoju ponudu učiniti drugačijom od drugih na vrlo jednostavan način - govori nam o planovima.

Plod osim u svježem stanju može se plasirati kao pulpa za sladoled, shakeove, frapee, ali i na mnogo načina kao i bilo kojeg voća: deserte, kolače, sokove, pekmeze, rakije i likere, ali najvažnije je da je u bilo kojem od tih oblika nezaboravan...

- Strani turisti to sve više prepoznaju. Na prodajnom mjestu Fresh boxa na splitskoj rivi brzo je od nepoznatog voća postala tražena namirnica za zdrave i osvježavajuće napitke. Fresh box je uvođenjem frapea i shakeova od indijanske banane povećao interes kupac i rast prometa i do 30% već postojećih artikala. Potaknuti tako dobrom reakcijom kupaca za indijansku bananu čiji okus podsjeća na najfiniju kremu od banane, u fazi smo uvođenja proizvoda poput papaye, guave, gorke dinje, sibirske borovnice, mongolske trešnje i mongolske borovnice, crnog češnjaka... Što Fresh boxu omogućuje da nudi proizvode koji se u EU mogu kupiti samo na splitskoj rivi, a u drugoj polovici 8. mjeseca sve namirnice će se moći dobiti u obliku sladoleda - kaže Šulog.

Bistra, Zagorje, 060819.
Reportaza za Nedjeljni uzgaivaca egzoticnog voca Ivana Suloga iz Zagorja.
Na fotografiji: Ivan Sulog, indijanske banane.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA
 

Pitamo ga koja su njegova saznanja o plantain banani koju njegova tvrtka uvozi, a potrošači je često nazivaju indijanskom bananom. - Plaintan banana je sve više tražena i isporučujemo je na hrvatskom tržištu jer osim stranaca kojih je sve više kod nas i njima je to osnovna namirnica za prilog i desert. I naši građani je sve više koriste kao prilog jer nema glutena, puna je vlakana, vitamina A, C, B5, magnezija i kalcija. Idealna je za probleme s probavom, bolesnih od Kronove bolesti, celijakije. Super je kao dijetna namirnica, za reguliranje kolesterola i kod bolesti kardiovaskularnog sustava. Kroz par godina njena upotreba će biti na razini upotrebe slatkog krumpira danas, što se mjeri u stotinama tona. To je razlog za pokrenuti domaću proizvodnju - kaže Šulog.

Dodaje kako isti potencijal ima casasava (slična batatu), koja će se uskoro početi pripremati po zagrebačkim restoranima, kao ‘Casasav na zagorski’.

NOVI PLAN - YUZU NARANČA

- Oni koji su je imali priliku konzumirati, a porijeklom su s južne polutke, za ovaj prilog kažu da nisu jeli ništa bolje i da je recept fantastičan. Za usporedbu bi bilo kao kada bi vas netko iz Nigerije u Nigeriji zvao na ‘mrzlega gemišta’ koji je bolji od bilo kojega u Zagorju. Sve inovativne recepte pretačemo u stvarnost u restoranu Mostovi gdje je vlasnik uvijek spreman za nove izazove i naše lude ideje - priča nam Šulog.

Kada smo pomislili da je gotov s planovima, spominje nam još jedan koji ima spreman u svom velikom botaničkom vrtu i rasadniku tropskog voća. - Yuzu naranča je biljka kojom je Japan riješio bijelu kugu. Uzgoj Yuzua sada više nije privilegija samo Japana. Počet će se uzgajati vjerojatno prvi put u Hrvatskoj, a naravno da će proizvodnju probati pokrenuti Talijani i Španjolci zbog jako visoke cijena ploda. Plod se ne prodaje na bazi ponude i potražnje nego na japanskim burzama, po za nas gotovo nevjerojatnim cijenama. Najlošiji plodovi poslije aukcije završavaju na EU tržištu, uz tako upitnu kvalitetu koju nitko ne želi u Japanu, a ipak dosežu astronomske cijene po kili. No zbog jednog mikroklimatskog uvjeta koji postoji samo u Hrvatskoj naša bi naranča mogla biti bolja nego u Japanu i dostupna na tržištu kada je nema u Japanu, što je vrlo bitan čimbenik za investiciju, ali još važniji je da će kvaliteta biti superiorna nad do danas svim poznatima - kaže.

- Pa koji je to mikroklimatski uvjet? - pitamo ga na rastanku. - Ne biste vjerovali - bura. To je naš tajni adut za agrume jer blagotvorno djeluje na rast i razvoj agruma - zaključuje. Bura!? E, ako je i od Šuloga ovo je za nas previše. Pišemo mu još jednu uputnicu za žutu kuću pokraj koje ubrzo prolazimo prema našoj, obloženoj staklom.

Izdvajamo

Iz drugih medija