Potrošačke cijene u ožujku ove godine bile su u prosjeku 10,7 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine i 0,9 posto veće nego u prethodnom mjesecu, odnosno u veljači, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji sugeriraju da inflacija slabi četvrti mjesec zaredom.
To da se rast cijena nastavlja, ali slabijim intenzitetom, trebala bi biti donekle umirujuća vijest. No, kad se ispod tih prosjeka "zagrebe" malo detaljnije, statistika kaže da su najviše, po 17,4 posto, u godinu dana porasle cijene u kategorijama hrana i bezalkoholna pića i restorani i hoteli. No, i kad se te skupine dodatno razbiju na sastavnice, nema ništa utješno i umirujuće u tome da najviše rastu cijene hrane, posebice ako se zna da građani Hrvatske na hranu troše gotovo 30 posto mjesečnih izdataka, što je najveći udio u Europskoj uniji, i daleko iznad europskog prosjeka, piše Novi list.
DZS je izračunao da je hrana u ožujku ove godine skuplja u prosjeku za 18,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te da je u samo mjesec dana, u odnosu na veljaču, poskupjela 1,4 posto. No, i iza tog prosjeka od 18,1 posto kriju se različita poskupljenja i najviše su poskupjele namirnice koje svakodnevno kupuje svako kućanstvo. U odnosu na ožujak prošle godine građani Hrvatske kruh su plaćali čak 29,4 posto više nego lani. Otkriva i statistika da su brašno i ostale žitarice skuplje za pet posto, pa ispada da je stopa poskupljenja kruha gotovo šest puta veća od one po kojoj je poskupjelo brašno. Cijelu proteklu godinu objašnjenja su za to uvijek bila ista, razlog je poskupljenje energenta. Značajno su, i to za 23,7 posto poskupjeli ostali pekarski proizvodi, dok je tjestenina skuplja za 22,5 posto.
Za gotovo četvrtinu u prosjeku su poskupjeli i proizvodi u skupini mlijeko, sir i jaja, s time da je svježe mlijeko skuplje deset posto, sir i skuta 25 posto, jogurt 20 posto, dok su jaja u odnosu na prošli ožujak skuplja 63 posto.
Maslac je skuplji za 27 posto, maslinovo ulje 17,8 posto, a ostala jestiva ulja su nakon velikih poskupljenja krajem 2021. i početkom 2022. godine u ožujku ove godine bila jeftinija za 13 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na što je umnogome utjecala odluka Vlade da zamrzne cijene ulja.
Hrvati su u ožujku ove godine povrće plaćali u prosjeku 21,2 posto više nego lani, s time da su cijene krumpira porasle za gotovo četvrtinu, odnosno za 24,5 posto, dok su cijene ostalog svježeg povrća, a DZS nije iznio rast za pojedine skupine, veće za petinu, odnosno za 20,2 posto. Dječja hrana je skuplja za 10,1 posto, dok su cijene slatkiša porasle za 21,1 posto. Šećer je skuplji gotovo 30 posto, med, marmelada i džem poskupjeli su za više od deset posto, a sladoled gotovo 30 posto. Svježe voće poskupjelo je 13,3 posto, dok su cijene mesa u prosjeku veće za 13,1 posto, a najviše je poskupjelo meso peradi, gotovo 15 posto.
Kad je u pitanju skupina restorani i hoteli, koja je skuplja 17,4 posto, detaljnija statistika kaže da su cijene u restoranima i kafićima porasle za 17,7 posto, i to najviše u objektima brze hrane i hrane za ponijeti koji su svoju uslugu poskupili za 26,2 posto.
Cijeli članak o usporedbi cijena koji obuhvaća i režijske troškove, odlazak stomatologu, prijevoz i kupnju automobila, pročitajte ovdje.