Novi trendovi na restoranskoj sceni u Zagrebu posljednjih su godina donijeli mnoštvo promjena. I premda će neki reći kako je u centru grada, čast postojanim izuzecima, postalo izazovno pronaći pristojan restoran koji nudi lokalnu kuhinju, tome baš i nije tako. Jedan relativno nov, jer je otvoren u studenome 2018., jest i restoran O‘brok na adresi Langov trg 6, iako do njih možemo doći i iz Vlaške gdje imaju veliku terasu i bar. Od otvorenja te izazovne godine, u O‘broku nude sezonske i lokalne namirnice, ali iz godine u godinu ponudu dopunjavaju novim jelima, posebice mesnim specijalitetima. Turistima i Zagrepčanima koji gravitiraju centru postala je to mirna oaza za jutarnju kavu i brunch, poslovnim ljudima provjerena adresa za dobar ručak kakav nemaju prigodu pojesti baš svagdje, a okuplja se ondje društvo i navečer, kad se najčešće traže mesni specijalitet uz vina domaćih proizvođača.
Obrok kod Šenoe
U ponudi imaju jela od janjetine koja dolazi iz ličkog OPG-a, dok crna svinja u restoran stiže iz Donjeg Miholjca, a nude i odabrane specijalitete s roštilja, kao što su gurmanska pljeskavica s kajmakom, punjena vješalica, ali i tomahawk steak, ramstek, biftek te domaći kruh. Slastica ovdje nema puno, ali su zato po mnogočemu i one razlog zašto biste trebali posjetiti O‘brok.
Od popularnog tarta od bijele čokolade i maline, još popularnijeg Tres leches, ponudu su proširili i salenjacima punjenim domaćim pekmezom od šljiva koji nerijetko nestanu već do pola dana. Međutim, ovaj nam je put O‘brok zanimljiv zbog - paprenjaka. I to ne bilo kakvog. Naime, poznavateljima povijesti Zagreba neće biti novost kada kažemo kako je upravo na ovoj adresi rođen August Šenoa, naš najveći književnik 19. stoljeća. No, zato će mnogima vrlo vjerojatno biti zanimljivo doznati kako je njegov otac stigao u Zagreb, što je lijepo u knjizi "Moj otac" opisao i Milan Šenoa. Naime, u spomenutom djelu piše kako je 1805. u Budimu rođen Alois Schöynohe (Schenoha, pa zatim Schönoa), otac istinskog tvorca moderne hrvatske književnosti. Po želji svojeg oca, koji je imao pekariju, mladi je Alois kao najstariji sin trebao naslijediti pradjedov održani zanat.
"Kakogod je moj djed imao osobitu volju za muziku, ipak je po volji očevoj otišao u zanat; tek je zamijenio pekarstvo sa slastičarstvom. Mladoga kandidata slastičarske majstorije odnijela je zvijezda u Trnavu gdje je bio slastičarski pomoćnik na dvoru nadbiskupskom. Tu ga nađe zagrebački veliki prepošt i prior Aleksandar Alagović, pa ga kad je postao biskupom zagrebačkim pozove u Zagreb i zaposli kao sladopeka na zagrebačkom biskupskom dvoru", piše Milan Šenoa.
Došavši u Zagreb, zagledao se njegov djed Alois u Theresu Rabacs, kći velikog biskupova prijatelja, uskoro ju je zaprosio te su se vjenčali 25. siječnja 1838., kada se nastanjuju na adresi Stara Vlaška 21 (danas 43), u unutarnjem dvorištu današnjeg O‘broka. Aloisu i Theresi ovdje se 14. studenoga 1838. rodilo prvo dijete, sin punog imena August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa. Dakle, kako lijepo pišu čuvari baštine obitelj Šenoa na svojim službenim stranicama Kuća Šenoa, "da biskup Aleksandar Alagović nije toliko volio kolače koje je pekao mladi slastičar Alois, pa ih se nije mogao odreći dolaskom u Zagreb, tko zna kamo bi životni putevi odveli Aloisa, za koju damu bi se oženio i koju bi djecu imao, ali August Šenoa vjerojatno se ne bi rodio".
Slastičar iz Duge ulice
Otac Augusta Šenoe brzo je ostao udovac s troje male djece, jer je njegova žena umrla pri porodu 1847., a godinu kasnije Alois postaje samostalni slastičar i u Dugoj ulici (današnja Radićeva) otvara slastičarnicu. Međutim, ubrzo je i prodaje. U spomen na njega nastala je knjiga "Biskupski sladopek", na kojoj su pune četiri godine radili Marija i Zdenko Šenoe (Školska knjiga, 1993.), s obzirom na to da je recepte trebalo prevesti s njemačke gotice na hrvatski jezik. A upravo je hrvatski jezik bio prijepor između sina Augusta i oca Aloisa, koji cijelog svog života nije naučio hrvatski jezik, što njegov sin nikako nije mogao razumjeti i prihvatiti.
Ukusni suvenir
U Biskupskom sladopeku, knjizi koja nas upoznaje s rodoslovljem obitelji Šenoa, daje presjek kroz kulturnu povijest Zagreba onog doba, a ujedno je i hommage slasticama Aloisa Schönoe, između ostalog, stoje i dva recepta za paprenjake, odnosno Pfeffer Kuchen.
A upravo su oni, da se vratimo na temu, novost u ponudi zagrebačkog O‘broka. Suhi kolači tradicionalno pravokutnog oblika po receptu oca Augusta Šenoe mogu se kupiti u restoranu u prigodno pakiranim vrećicama kao poklon-suvenir s puta i, naravno, za jelo. Pakiranje od 60 g stoji 2 eura. No, Schönoine paprenjake možete pokušati napraviti i sami te ih poslužiti na blagdanskom stolu ili ih i sami gostima ponuditi kao jestivi suvenir. Stoga vam u nastavku donosimo njegov recept.
RECEPT ZA PFEFFER KUCHEN ALOISA SCHÖNOE
(originalno prenesen)
1 kg krušnoga brašna
0,5 dag masti (ili malo više maslaca)
8 žumanaca
4 dl tučenih oraha
4 dl meda
1 dag papra
malo limunove korice, papar, klinčić i cimet
Priprema:
Od svih sastojka izmijesite glatko tijesto, zatim ga razvaljajte na debljinu od pola centimetra, pritisnite drvenim kalupom i izrežite. Stavite u namazan lim i u toplu pećnicu. Pecite na umjerenoj temperaturi.
Za kraj recimo i kako se August Šenoa u svojim djelima nije puno doticao oca, ali je zato već na prvim stranicama "Zlatarova zlata" spomenuo paprenjake (iako ne njegove): "Prišivak paprenjarka pako nadjenuše joj zato: u svemu gradu ne bijaše ni velikaške ni građanske žene koja bi umijela mijesiti paprenjake kao što Magda. Stoga je bilo i svetkom i petkom dosta jagme za njezinim paprenjacima, i sam varoški sudac Ivan Blažeković znao je kadšto ostaviti lijep dinar u njezinoj kesi!" (August Šenoa: Zlatarovo zlato, Izdavač: Mladost, Zagreb, 1973., str. 6)