VINSKI PODRUM SPLIT 2026

U velebnom podrumskom prostoru Dioklecijanove palače najsjajnije su zvijezde bile domaće autohtone sorte

12. festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hanza Medije bio je nabolji dosad, a među brojnim brojnim posjetitelja bio je i zamjetan broj stranaca

Dvanaesti po redu Vinski podrum, u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hanza Medije, održan u petak i subotu u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, bio je najuspjeliji dosad. Vrlo dobar odaziv izlagača, njih više od 80 - većinom vinara, ali i distributera te proizvođača drugih delikatesnih proizvoda poput maslinova ulja, sira, pršuta, slane ribe i raznih namaza, slanih i slatkih - privuklo je brojnu publiku, i domaću i stranu. Uz jako dobar pregled dalmatinske scene scene, predstavio se i zamjetan broj vinara iz drugih regija - Istre, Bregovite Hrvatske, Slavonije i Podunavlja, ali i Bosne i Hercegovine i Makedonije.

image
Tom Dubravec/Cropix
image
Tom Dubravec/Cropix
image
Tom Dubravec/Cropix

Odluka organizatora da festival ove godine pomakne mjesec dana ranije pokazala se razložnom - sezona je u Splitu na samom početku, pa ulicama još ne teku rijeke nego, recimo, potoci turista, sasvim dovoljno da i oni čine značajan dio posjetitelja festivala, a domaći još nisu zatvorili škure i pobjegli glavom bez obzira. Udio stranaca među posjetiteljima doista je bio primjetan, a neki su nam od njih potvrdili da im je upravo Vinski podrum koji se održava u monumentalnoj Dioklecijanovoj palači bio glavni motiv za posjet Splitu.

image

Joze Tomaš, Blaženko Boban, Tomislav Šuta, Alijana Vukšić, Sandra Lapenda Lemo, Sandra Zokić, Vinko Ursić Glavanović

Tom Dubravec/Cropix

No, ipak je još važniji business to business aspekt festivala: susret distributera i ugostitelja s vinarima, ukupno više od 450 akreditiranih, uz mogućnost izravnog kontakta, donio je svima priliku na vrijeme osigurati vrlo zanimljive etikete za svoje vinske karte.

A njih nije nedostajalo. Posjetitelji su, naime, na ovogodišnjem Vinskom podrumu mogli kušati više od 570 etiketa, što je više nego dovoljan broj za formiranje jedinstvene vinske karte koja će istaknuti posebnosti i usmjerenja pojedinih restorana.

Logična najveća zastupljenost dalmatinskih vinara publiku je zaokupila nekim izvrsnim predstavnicima autohtonih sorti. Kaštelanski crljenak Ivana Kovača Matele, koji je uz to vino izložio još desetak drugih, svih redom nastalih spontanom fermentacijom na divljim kvascima; zatim stilski drukčiji Plenkovićev Zlatan Crljenak; pa zaokret vinarije braće Plančić prema mlađoj publici, svježim i preciznim monosortnim vinima poput Bogdanuše ili Parča, ali i Pošipa koji dosad nisu imali; ili Radovićevi veličanstveni dingači President i Divinus, apsolutni hitovi festivala među ljubiteljima moćnih crnjaka. Spomenuti pošip kao najvažnija bijela dalmatinska sorta zastupljen je u velikom broju, baš kao i plavac mali među crnima, no bilo je i krasnih primjeraka maraštine, debita, kujundžuše…

Upravo je crljenak bio tema prve od četiriju radio

image

Annet i Magdalena Plančić

Tom Dubravec/Cropix
image

izlagač na štandu vinarije Matela

Tom Dubravec/Cropix
nica održanih na festivalu - pri dan dvije radionice vodio je višestruki sommelierski prvak Siniša Lasan, a drugi dan njegov kolega, vinski pisac Kruno Filipović. Uz Dalmatince, veliku pozornost privukli su i Istrani, koji su odabranim crnim vinima predstavljeni na drugoj radionici koju je vodio Siniša Lasan. Među nekoliko terana, mahom još premladih, odnosno s evidentnim potencijalom za dug život, istaknuo se Tomazov Teran Barbarossa 2022., ali i izvrstan Veraldin Refošk 2023. Kruno Filipović vodio je pak radionice Plemenite kapljice Za-Dar, o crnim vinima zadarskog vinogorja gdje je trima internacionalnim sortama, syrahu, cabernetu i merlotu, pridružio i tajanstvenu lokalnu svrdlovinu. Druga njegova radionica, pod nazivom Skrivena Dalmacija, bavila se upravo manje poznatim dalmatinskim sortama poput trnjka i zlatarice, ali i kujundžuše, maraštine i babića.

image
Tom Dubravec/Cropix
image
Tom Dubravec/Cropix
image

vinar Mato Violić Matuško

Tom Dubravec/Cropix

Iz susjedne BiH, konkretno iz Hercegovine, najveću su pozornost privukli Zdenko i Tomislav Milas, čije su sjajne žilavke u recentnom izdanju magazina Dobra hrana dobile najviše ocjene. A vrlo je posjećen bio i "banak" vinarije Knebu, čiji je Chardonnay 2022. na Decanteru sa 94 boda najbolje ocijenjeno bosanskohercegovačko vino.

image

vinarija Milas iz Ljubuškog

Tom Dubravec/Cropix
image

vinarka Magdalena Plančić

Tom Dubravec/Cropix
image

vinar Ivan Kovač Matela

Tom Dubravec/Cropix
image

radionica Plemenite kapljice ZA-DAR, Kruno Filipović

Tom Dubravec/Cropix

Za razliku od elegantnog i razigranog, također vrlo uspješnog Vinskog podruma održanog u dubrovačkim Lazaretima u veljači, ovaj je splitski festival, 12. po redu, u dramatičnom, velebnom prostoru podruma Dioklecijanove palače ove godine na najbolji način pokazao svoj golemi potencijal.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2026 07:32