BEST IN CLASS

ULJE KOJE NIŽE USPJEHE: Iz New Yorka je ovih dana došlo najveće priznanje šoltanskim maslinarima. Zlatna Šoltanka najbolja na svijetu!

    AUTOR:
    • Sandra Barčot

  • OBJAVLJENO:
  • 21.05.2019. u 09:35

Paun Paunović / HANZA MEDIA

Iz New Yorka je ovih dana došlo najveće priznanje šoltanskim maslinarima: među 903 uzorka iz 26 zemalja njihovo je ulje najbolje u klasi ekološkog monosortnog ulja srednjeg intenziteta

Super je to sorta, ta naša šoltanka. Pa nisu stari uludo govorili: ‘Ispoštuj pravila pri uzgoju, branju i preradi i imat ćeš kvalitetu. I ne boj se za rezultate, sve najbolje će ti dati naša šoltanka’, kao da nam pričaju o božanstvu, a ne o stablima masline pokazujući nam grane već pune cvjetova - zbore nam uglas članovi Udruge “Zlatna Šoltanka”. Primili su nas u svojim maslinicima, na otoku Šolti, naravno, kako bi nam pojasnili zašto su dobili, među do sada samo 18 privilegiranih u svijetu maslinara, epitet najboljeg maslinova ulja “Best in Class”.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

Ta nagrada im je stigla prije nekoliko dana iz New Yorka, sa svjetskog skupa maslinara i ocjenjivanja najboljih ulja, pa su “škojari” s malog otoka nedaleko Splita među 903 uzorka iz 26 zemalja zaslužili prvo takvo priznanje za hrvatske zlatne kapljice. Oni su najbolji na svijetu u klasi ekološkog monosortnog ulja srednjeg intenziteta!

- Sad nas i predsjednica Kolinda mora primiti kao najbolju svjetsku reprezentaciju, zar ne? Jesmo li najbolji ili nismo! - smiju se uglas šoltanski maslinari među kojima većinu ipak čine umirovljenici, no tu je i načelnik Šolte te lučki kapetan.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

PUT U VELIKU JABUKU

Predsjednik Udruge je Zlatko Burić, koji se nakon 30 godina rada u Berlinu sa suprugom Ankom, također maslinarkom, vratio na Šoltu i brine se u Maslinici za 250 stabala. Najmlađi, ali s najviše stabala, njih 600 u Gornjem Selu, diči se Filip Marinković. Njegov pokojni otac Marin je pokrenuo cijelu priču o masliniku sa suprugom Dragicom, inače Slavonkom. Filip je obiteljsku ljubav prema zelenim, mesnatim listovima masline i zlatnim kapljicama vrhunskog ulja nastavio, premda je uposlen kao lučki kapetan na otoku.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

Član Udruge je i Tomislav Sinovčić sa zapadnog kraja otoka, također iz Maslinice, koji ima apartmane, maslinik, ali i peradarnik, pa ga već zezaju da je “meštar” od gostiju, maslina i kokošiju. I upravo njihova tri uzorka ulja su otputovala u SAD, gdje su u Velikoj jabuci bili na ocjenjivanju i zasluženo ponijeli epitet “najboljeg u klasi”. A što je to najbolji, što znači da je ulje najbolje?

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

- Usklađenost parametara. Znači voćnost, gorkost i pikantnost koji moraju biti ujednačeni. Teško je postići da za sve tri osobine imate istu brojku, no mi smo postigli broj 6 te je ulje sa svojim mirisnim i okusnim kvalitetama dobilo nagradu - u malu lekciju ocjenjivanja ulja uvode nas zajedno “momci” iz Gornjeg Sela, tajnik Udruge Srđan Elezović, koji ima 100 stabala, i susjed mu Vicko Kaštelanac sa 250 stabala.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

UDRUGA MASLINARA

Potonji je poznat i kao vrlo, vrlo uspješan vinar, ali i maslinar, pa njegovi proizvodi dobivaju brojna priznanja s mnogih domaćih i stranih natjecanja. Trima vrstama kapljica, vinskim crnim i bijelim te maslinarskim zlatnim, može se podičiti i šesti, aktivni član udruge Tomislav Purtić iz Srednjeg Sela, no minule tri godine s puno manjim količinama ulja. Mraz je uništio većinu, ali se ne predaje, nego i dalje zdušno obrađuje maslinik od 250 stabala. Istu količinu ima i prezimenjak mu imena Josip, također iz Srednjeg Sela, dok Karlo Balić u istom mjestu ima zasađenih 150 stabala. Ekološkom obradom maslinika i proizvodnjom ulja bave se još Katija Kalebić Jakupčević iz Gornjeg Sela i načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić, koji u Grohotama ima 180 stabala, a trenutno sadi novi maslinik s dodatnih 70 maslina. Na otoku su Šoltani zasadili ukupno oko 50.000 stabala, od čega pola otpada na domicilnu sortu šoltanku.

Paun Paunović / HANZA MEDIA

- Samo smo nastavili tradiciju naših predaka koji za nju kažu da je super sorta. Ima redoviti rod, kvalitetno ulje i ako nema većih problema sa sušom ili mrazom, dobit ćete uvijek dobro ulje. No, mi smo htjeli ono najbolje, ekološko, pa smo 2011. godine osnovali udrugu koja je otvorena za sve one koji s nama žele raditi na izvornosti i ekologiji. Pet godina smo stvarali uvjete da dobijemo oznaku izvornosti i certifikat koji potvrđuje da se masline ne prskaju pesticidima, nego samo ekološkim otopinama, da se masline beru ručno te da se prerađuju samo zdravi plodovi - nižu nam dalje šoltanski maslinari zanimljive detalje koji su rezultirali najboljim uljem na svijetu, pa pojašnjavaju: - Imamo i česte kontrole na otoku, čemu se itekako radujemo!

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

CERTIFIKATI IZVORNOSTI

Na naše upitno podizanje obrva, ne vjerujući da netko priželjkuje inspektore na svom pragu, objašnjavaju nam: - Ne može svatko imati certifikat izvornosti i kvalitete, pa nam dođu provjeriti količine koje smo s tom etiketom ‘izbacili’ na tržište, kao i litre ulja koje još imamo u konobi... I to je odlično, jer je patvorenje, odnosno miješanje maslinovih ulja s kemijskim dodatcima, druga najprofitabilnija industrija u svijetu. A mi želimo kvalitetu, ne kvantitetu! Stoga su ove godine, u kojoj je berba poprilično “podbacila”, imali oko 5000 litara ulja, ovog “creme de la creme” među maslinovim uljima. Inače, potencijal njihovih ekoloških maslinika je 10.000 litara.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

ULJE KOJE NIŽE USPJEHE

- Nakon rada u masliniku, pravilnog obrezivanja, prskanja, slijedi vam branje plodova. Isključivo se bere ručno, plod po plod, i isti dan se sve ubrano treba preraditi. I treba mi u uljaru donijeti samo zdravi plod, u prozračnim kašetama. Ne u vrećama, nikako, jer se gubi kvaliteta - kažu.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

Na tren smo iz polja “skoknuli” u Gornje Selo, u uljaru gdje se “rađa” to svjetsko najbolje ulje, pa nam Frane Kaštelanac, vlasnik Olynthia natura pokazuje strojeve koji iz “zrna” maslina vade ono najbolje. - Prerada vam ima 30 posto utjecaja na kvalitetu ulja, a uz tehnologiju vam treba i znanje. Radi se o hladnoj preradi do 27 stupnjeva, a u sat vremena možemo “samliti” do 500 kilograma maslina. Ranija berba donosi od 8 do 13 posto ulja, a kasnija do 18 posto - objašnjava vlasnik uljare, dok nam Burić pojašnjava: - Puno smo vam mi upijali znanja od stručnjaka, savjetovali se s Institutom za jadranske kulture, odlazili na seminare, razmjenjivali iskustva. Sve to je, eto, rezultiralo najboljom ocjenom.

Paun Paunović / HANZA MEDIA
 

A i mi, članovi udruge, godišnje radimo po šest analiza ulja i najbolja šaljemo na natjecanja jer nam se dogodi da na jednom kraju otoka imamo odlično ulje, a na drugom tek prosječno. A otok je dug 21 kilometar. Sve vam ima utjecaj, teren na kojem se sadi, izloženost vjetrovima... I tako Šoltani u vitrinama već imaju zlato iz New Yorka 2017., srebro 2018. i sada 2019. “The best in class”. Ove godine su dobili i srebro na natjecanju u Ateni, na našem “Noćnjaku” su lani bili šampioni, a ove godine zlatni. Sad će zajedno i po nove titule.

 

Neće stati samo na ovom da su najbolji u jednoj kategoriji. Nastavit će razvijati svoju šoltanku, ulagati u ekološku proizvodnju, ali i u edukaciju. Počevši od najmlađih školaraca, koje su već podučili koje je to dobro ulje, te radnika za rezidbu i branje maslina...

Izdvajamo

Iz drugih medija