Ako se pitate zašto toliko pišemo i pričamo o kavi, odgovor je vrlo jednostavan - svakodnevno jutarnje zadovoljstvo milijuna ljudi diljem svijeta postalo je predmet ozbiljne ekonomske zabrinutosti. Puno je razloga za poskupljenje.
Cijene kave na svjetskom tržištu dosegnule su nezapamćene visine. Tijekom proteklih desetak godina, cijena kave na svjetskom tržištu uglavnom se kretala između 0,90 i 1,50 dolara po funti (0,45 kg). Onda je 2016. bila oko 1,16 dolara, da bi 2018. narasla na oko 1,28 dolara, dok je 2019. pala ispod 1 dolara po funti, što je bila izuzetno niska razina. Nekoliko godina kasnije, sredinom 2024., situacija se drastično promijenila. Cijena je počela rasti na oko 2,40 dolara po funti, da bi u studenome dosegla 3 dolara, a u prosincu skočila na oko 3,20 dolara. Početkom ove godine, cijena se približila granici od 4 dolara po funti, što predstavlja gotovo četverostruko povećanje u odnosu na povijesne prosjeke.
Što je dovelo do ovog dramatičnog porasta? Nekoliko ključnih faktora. Brazil i Vijetnam, dva najveća svjetska izvoznika kave, suočili su se s ozbiljnim problemima uzrokovanim klimatskim promjenama, što je rezultiralo znatno manjom proizvodnjom. Brazil se, naime, 2024. suočio sa najvećom sušom u zadnjih nekoliko desetljeća koja je uništila dobar dio berbe u Minas Geraisu - regiji koja opskrbljuje 30 posto svjetske arabice. Usporedo s tim, Vijetnam se suočio s rekordnim poplavama u Središnjoj visoravni koje su dovele do toga da oko 15 posto godišnje proizvodnje robuste bude neisporučeno. Kada je ponuda smanjena, a potražnja ostaje ista ili čak raste (posebno zbog sve većeg broja konzumenata kave u zemljama poput Kine), cijene, jasno, neminovno rastu. Ovaj fenomen jasan je primjer kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu.
Špekulacije na tržištu također igraju važnu ulogu. Oko 30-40 posto svih tzv. "futures" ugovora (ugovora o kupnji kave koja će tek biti proizvedena) kupuju špekulanti koji trguju kavom kao dionicama, prateći trendove na tržištu. Oni su prepoznali priliku za zaradu i masovno ulaze u trgovinu kavom, dodatno podižući cijene. Teško je ne biti kritičan prema ovoj praksi. Dapače, dok milijuni ljudi ovise o kavi za preživljavanje, neki vide priliku za zaradu trgujući njome kao zlatom.
Promjene u načinu kupovine nakon pandemije COVID-19 također su utjecale na tržište. Mnoge pržionice kave promijenile su svoje strategije nabave, ne obvezujući se na dugoročne ugovore kao prije, djelomično zbog manjka novčanog toka ili u nadi da će cijene pasti. Ovo je stvorilo dodatnu nestabilnost na tržištu.
Mnogi pretpostavljaju da ovaj rast cijena mora biti dobar za proizvođače kave. Međutim, prema riječima Vere Espíndole Rafael, poljoprivredne ekonomistice iz Latinske Amerike, situacija je složenija. Proizvodnja kave nije bila održiva za proizvođače još od 1970-ih godina. Tijekom posljednjih 50 godina, uzgoj kave nije bio privlačan posao jer cijena nije pratila inflaciju. Ovo je aspekt koji često zanemarujemo kada razgovaramo o cijeni kave - desetljećima smo plaćali premalo za naše omiljeno piće, na štetu onih koji ga proizvode.
Iako su neki proizvođači uspjeli osigurati višu cijenu za svoju kavu, mnogi nisu imali tu mogućnost. Suprotno nekim medijskim izvještajima, većina proizvođača ne može si priuštiti zadržavanje kave u nadi da će cijena još više porasti - mnogi su u dugovima i trebaju novac odmah. Istovremeno, radnici na plantažama traže veće plaće, troškovi proizvodnje rastu zbog klimatskih promjena, a povećava se i trošak života u ruralnim područjima. Espíndola Rafael navodi primjer iz Meksika, gdje su cijene osnovnih namirnica poput jaja u ruralnim područjima dostigle cijene u gradovima poput Mexico Cityja, što je dosad bilo nezabilježeno. Mi u razvijenim zemljama često zaboravljamo koliko je krhka ekonomska situacija proizvođača kave - oni ne razmišljaju o luksuzu, već o preživljavanju.
Osim općeg porasta cijena kave, postoje i određene sorte koje su oduvijek bile značajno skuplje od običnih kava. Ako ste se ikada pitali zašto Geisha, Bourbon Rosado ili Eugenioides mogu koštati tri, pet ili čak deset puta više od obične kave, razlozi su višestruki. Većina egzotičnih sorti kave, poput Geishe, su visoka stabla koja zauzimaju mnogo više prostora od tradicionalnih biljaka kave. Na farmi gdje biste mogli posaditi 6000 konvencionalnih stabala kave, možete smjestiti samo oko 2000 stabala Geishe. Još gore, unatoč većoj veličini, svako stablo Geishe proizvodi samo polovicu količine bobica u usporedbi s običnim stablom kave.
Ne samo da proizvode manje već su i podložnije bolestima i štetočinama. I nema jamstva da će sva stabla preživjeti. Zamislite da morate čekati tri godine za povrat ulaganja, bez garancije da ćete ga ikada dobiti - nije baš najatraktivniji poslovni model, zar ne?
No, da se vratimo na temu. Cijena kave koju pijemo definitivno će rasti. Neki tržišni segmenti još nisu osjetili puni učinak povećanja cijena zbog ranije sklopljenih ugovora, ali to je samo pitanje vremena.
Međutim, važno je razumjeti širu sliku. Tijekom cijelog ovog vremena, jedini razlog zašto je odlična kava bila pristupačna je taj što su proizvođači izvukli kraći kraj. Iskreno, teško je ne osjećati određenu krivnju kad shvatimo da je naša pristupačna jutarnja navika bila moguća samo zbog eksploatacije drugih.
Iako Espíndola Rafael ne vjeruje da je cijena od 4 dolara po funti dugoročno održiva jer bi mogla pretvoriti kavu u luksuzni proizvod, ističe da je cilj da se kava stabilizira na cijeni koja je pravedna i održiva za proizvođače koji prodaju na tržištu. Nitko ne želi svijet u kojem je šalica kave luksuz koji si mnogi ne mogu priuštiti, ali jednako tako ne želimo ni svijet u kojem proizvođači kave jedva preživljavaju. Iako će nam šalica kave vjerojatno postati skuplja, to bi mogla biti prilika za stvaranje održivijeg i pravednijeg sustava za sve sudionike u lancu proizvodnje kave.
Ovdje dolazimo do ključnog paradoksa: dok cijene arabice skaču, potrošači u Hrvatskoj i drugim susjednim zemljama tek minimalno osjećaju razliku između cijene komercijalne i specialty kave u kafićima. U Zagrebu se cijena espressa kreće od 1,80 do 2,30 eura, bez obzira radi li se o komercijalnoj ili specialty kavi. Ovo je ekonomski apsurd s obzirom na to da su sirovinski troškovi za specialty kavu do 10 puta veći. Razlog tome leži u kompleksnosti proizvodnog lanca.
Pržionice specialty kava ne mogu naručivati ogromne količine kao industrijski proizvođači (npr. 30 kg umjesto 30 tona), što im onemogućuje popuste za količinu. Istovremeno, pri prženju zelene kave gubi se 10-15 % mase – od 30 kg zelene kave ostane 25-27 kg pržene. Dok komercijalna pržionica kupuje robustu po 5 USD/kg, specialty pržionica plaća 10-50 USD/kg za mikrolotove. Nakon gubitka mase, transporta i marži, trošak 1 kg pržene specialty kave doseže 25-70 USD. Da bi ostvarili profit, kafići bi trebali naplaćivati espresso od 3-4 eura, ali to tržište ne podnosi. Rezultat toga je da specialty pržionice i kafići rade s profitnom maržom od 5-10%, dok komercijalne zadržavaju 30-40 %.
No, također je važno biti informiran o cijenama na tržištu kako bismo mogli držati pržionice odgovornima - ako cijene kave na tržištu padnu, trebale bi se smanjiti i cijene za krajnje potrošače. Lance Hedrick, popularni YouTuber poznat po svojim edukativnim videima o kavi, u nedavno objavljenom videu upozorava da: - ako vidite da cijena padne natrag na 2,50 dolara po funti, a vaša pržionica vas i dalje naplaćuje 25 euro za vrećicu kave, vjerojatno samo ostvaruju veliku maržu. Morate biti svjesni toga kako bismo ponovno mogli pozvati pržionice na odgovornost. - I mi se slažemo, ne dopustimo da industrija koristi trenutačnu krizu kao izgovor za trajno povećanje cijena.
Trenutačna kriza cijena kave podsjetnik je na složenost globalnih lanaca opskrbe i važnost pravedne trgovine. Iako će nam šalica kave vjerojatno postati skuplja, to bi mogla biti prilika za stvaranje održivijeg i pravednijeg sustava za sve sudionike u lancu proizvodnje kave. Cilj je da možemo ponovno uspostaviti kavu kao robu, ali tako da proizvođači budu pravedno plaćeni. Jer dugi vremena nisu bili. Nadamo se da će ova kriza dovesti do promjene svijesti o stvarnoj vrijednosti kave i transformirati odnose u industriji na bolje, iako nas zabrinjava da bi kratkoročno mogla dovesti do još više špekulacija i profiterstva. U konačnici, koliko vrijedi naš jutarnji ritual ako ga temeljimo na tuđoj bijedi?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....