Zdrava hrana nije nužno skuplja! Ili je?

Ova tema nepresušan je izvor podijeljenih mišljenja. Kupovati zdravo u konačnici se više financijski isplati ili … baš i ne? Je li problem u nedostatku vremena? Rijetko tko želi kuhati nakon 10 sati neprekidnog rada pa je najjednostavnije ubaciti polugotove proizvode u mikorvalnu dok vi po kući još odrađujete tisuću stvari. A ipak svi bismo htjeli jesti zdravo.

Tko je u pravu?

I jedna i druga strana je u pravu. Zdravija hrana može ispasti i skuplja i jeftinija – ovisi koji kriterij odaberete za presudan. Ako je to cijena po kaloriji onda će energetske pločice, čokoladice, jednom rječju brza i gotova hrana biti prava bagatela za voće i povrće. Ako pak gledate cijenu po kilogramu za namirnice; u tom slučaju će vam se više isplatiti kilo jabuka od kile čipsa. Ali ipak vratimo se u stvarnost – koliko nas će sjediti uz računalo ili za bankarskim šalterom i grickati kriške jabuke ili sirovu mrkvu? Nažalost, rijetki. Vrećica čipsa bogata uljima i šećerima instantno utažuje glad i podiže raspoloženje i zbog toga mnogi i pribjegavaju brzoj hrani.

Krafna ili banana?

S druge strane morate uzeti u obzir kako nisu sve kalorije jednake, kod brze hrane ima tzv. praznih kalorija koje u najvećem slučaju utažuju glad u kratkom vremenskom periodu, ali vjerojatno ćete nakon kratkog vremena opet umirati od gladi. Primjerice, krafna prelivena čokoladom ima u prosjeku 240 kalorija dok banana ima 105, ali ona će vas duže održati sitima.

Pretilost – tihi ubojica

Američki agronomski institut koristio je podatke agencije za istraživanje tržišta Nielsen koji su pokazali kako kućanstva s nižim primanjima konzumiraju nezdraviju hranu baš iz razloga što je jeftinija i brže zasiti. Zbog problematike cijena, a naravno i manjka slobodnog vremena da se pripremi kuhani obrok sve više svjetske populacije je pretilo. Pretilost je i etiketirana kao tihi ubojica 21.stoljeća budući da svakim danom odnosi sve veći broj žrtava.

Zaključak?

Podaci iz Centra za istraživanje javnog mnijenja prikazali su kako velika većina ispitanika misli da ne dobiva vrijednost za novac kupujući voće i povrće. Zaključak? Uz visoke cijene voća i povrća, velika otežavajuća okolnost je i manjak slobodnog vremena da se pripremi kuhani obrok. Naravno, boljom organizacijom vremena i voljno zdravije namirnice bi trebale ispasti jeftinije u odnosu na brzu hranu i polu gotove proizvode. Primjerice, mogli biste kuhati jedno jelo i rasporediti ga najmanje na dva dana. Radije pojesti obiljniji ručak i ponijeti ga na posao nego na poslu kupovati sendviče s kojima treba preživjeti 1/3 dana, a cijena im se približava 20 kuna za što još malo dodate i možete nepraviti varivo s krumpirom, grah, poneku tjesteninu i slično.