Znanstvenici su konačno riješili jednu od većih zagonetki u svijetu botanike, i to otkrivši zanimljivo porijeklo krumpira, treće najvažnije prehrambene kulture na svijetu. U studiji objavljenoj u časopisu Cell, međunarodni istraživački tim otkrio je da omiljeni gomolj nije ništa drugo nego potomak drevnog križanja između pretka današnje rajčice i jedne neugledne južnoameričke divlje biljke.
U središtu ove nevjerojatne priče je ‘genetski brak‘ koji se dogodio prije devet milijuna godina između pretka rajčice i biljke poznate kao Etuberosum. "Rajčica je majka, a Etuberosum je otac", jasno je pojasnio voditelj istraživanja Sanwen Huang s Kineske akademije poljoprivrednih znanosti. Ovaj neočekivani spoj, koji se dogodio nakon što su se dvije vrste razvijale odvojeno milijunima godina, dao je život nečemu potpuno novom i revolucionarnom.
Da bi otkrili ovu ‘obiteljsku‘ tajnu, znanstvenici su zaronili duboko u genom stotina vrsta krumpira. Utvrdili su da je krumpir od ‘majke‘ rajčice naslijedio ključni gen SP6A, koji djeluje kao prekidač i naređuje biljci da počne stvarati gomolje. S druge strane, od ‘oca‘ Etuberosuma, koji ironično sam ne stvara gomolje, dobio je gen IT1, presudan za razvoj podzemnih stabljika iz kojih gomolji rastu. Bez oba ova genetska dara, krumpir ne bi postojao.
Ovaj značajni trenutak nije se dogodio u vakuumu. Smješten je u razdoblje kada se planinski lanac Anda tek uzdizao, uzrokujući dramatične promjene u ekosustavima. U takvom nestabilnom i surovom okruženju, stvaranje gomolja pokazalo se kao evolucijska lutrija. Biljka je dobila sposobnost da skladišti energiju i vodu pod zemljom, što joj je omogućilo da preživi duga sušna razdoblja i oštre klimatske uvjete.
Osim preživljavanja, gomolj je krumpiru dao još jednu moćnu prednost, a to je vegetativno razmnožavanje. Iz samo jednog gomolja mogla je izrasti čitava nova biljka, što je omogućilo brzo širenje i kolonizaciju novih staništa. Upravo je ta nevjerojatna otpornost i prilagodljivost dovela do eksplozije bioraznolikosti, stvorivši više od 4,000 različitih vrsta krumpira koje danas poznajemo i koje su postale kamen temeljac prehrane za milijarde ljudi diljem svijeta.
Stoga, priča o skromnom krumpiru, koji svakodnevno viđamo na našim tanjurima, otkriva iznimnu sagu o preživljavanju, prilagodbi i neočekivanim savezima u prirodi. Sljedeći put kada zagrizete u pomfrit, kremasti pire ili pak iz pećnice - sjetite se da je njegova povijest mnogo kompleksnija i uzbudljivija nego što smo mislili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....