Koliko ste novca spremni izdvojiti za kvalitetan komad kruha od cjelovitog zrna ili teglicu ajvara napravljenu od organski uzgojenih paprika? Prema istraživanju tvrtke Smarter, koje je 2020. objavila Europska komisija, cijena je kod 54 posto Hrvata najvažniji kriterij za kupovinu hrane. Dakle, pomno pazimo koliki je naš budžet koji ostavljamo po trgovinama. No, od deset ponuđenih kriterija kod izbora hrane za hrvatske potrošače, podrijetlo te hrane je na šestom mjestu. Odakle ona dolazi zanima tek 32 posto hrvatskog stanovništva.
Unatoč ovom rezultatu, čini se da Hrvati itekako promišljaju o onome što jedu jer su na drugo mjesto stavili sigurnost hrane, te im je važno da je ona uzgojena po važnim standardima. Već nekoliko godina je zato u fokusu ekološka proizvodnja hrane uz minimalno onečišćenje okoliša te je ona važan dio „zelenog“ turizma, kako u Hrvatskoj, tako i globalno.
No, proizvodnja hrane po strogim ekološkim standardima u Hrvatskoj nije potpuna novina. Nadomak Zagreba već gotovo 30 godina posluje najstarije eko imanje u našoj zemlji - Zrno eko imanje. Njihov cilj upravo je proizvodnja ekološke hrane uz poslovanje koje je pritom ekonomski održivo.
Zrno eko imanje nalazi se u malom selu Habjanovcu, 60 kilometara od Zagreba, te je prava mala eko-stanica i zelena oaza koju vrijedi posjetiti, čak i ako vam samo treba odmak od užurbane metropole. Vlasnik imanja David Pejić vodi ga još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, a na njemu objedinjuje ekološku poljoprivrednu, prerađivačku i pekarsku proizvodnju. Svi proizvodi su ekološki certificirani, bez namirnica životinjskog porijekla te izrađeni majstorskom vještinom i strašću lokalnih djelatnika.
Mineralna gnojiva, kemijski pesticidi i herbicidi u proizvodnji ovog imanja ne nalaze mjesto, a njihova tajna je u biomehaničkim vrtovima - malim površinama na kojima je mehanizaciji pristup otežan ili nemoguć te su prikladne samo za obradu ljudskom rukom i alatom. Upravo te „no dig“ gredice, kako ih Pejić opisuje na web stranici imanja, predstavljaju najviši standard regenerativne ekološke poljoprivrede i očuvanja tla te su zato dio budućnosti poljoprivrede. Napore Zrna prepoznala je i Hrvatska turistička zajednica te ih uvrstila u projekt „Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!“, s ciljem promocije održivog turizma, putovanja, ali i samih destinacija te subjekata.
Ratarske kulture imaju veliku ulogu u ekosustavu Zrno proizvoda. Posjetitelje koji zakorače na imanje posebno oduševljava upravo proizvodnja kruha, kolača i raznih peciva koje tamo mogu i degustirati. To su primjerice Kayu kruh sa smeđom rižom, Piraž kruh od pira i raži, mediteranska Ciabatta ili pak Bezglutenski kruh – jedini ekološki bezglutenski kruh od kiselog tijesta na tržištu.
U njima su kombinirani vrhunski sastojci: domaće brašno od cjelovitog zrna, domaći kvasac i vlastita voda iz arteškog bunara. Od njih se prave i štrudle, sendviči, prhka tijesta i razne druge delicije, a svi se mogu pronaći u maloprodajnim lancima.
Sladokusce će posebno oduševiti njihovi slastičarski zalogaji: tartovi, muffini, sconesi, keksi i brownieji. Da ne bude zablude, Zrno u pripremi nadjeva za slastice koristi prirodne zaslađivače poput agavinog i javorovog sirupa ili rižinog i ječmenog slada.
U svijetu se prema nekim istraživanjima baca oko trećine proizvedene hrane. To pak stvara 1,3 milijarde tona proizvedenog otpada. Ipak, proizvođači kao Zrno eko imanje žele napraviti promjenu u tom pogledu pa sve proizvode u malim serijama. Osim kvalitetnog kruha, peciva i kolača, Zrno potrošačima koji znaju cijeniti domaće ekološke proizvode nudi i prerađene proizvode.
Jedinstveni miris, tekstura i okus raznog ukiseljenog povrća, ajvara i ostale zimnice na Zrno eko imanju postiže se posebnim metodama izrade poput prirodne fermentacije te preciznosti koju omogućuje ručni rad. Na 20 hektara imanja svoje mjesto je našlo čak 35 vrsta salata kupusnjača i lukova te korjenastog, plodovitog i gomoljastog povrća. Među njima se ističu i neke za Hrvatsku netipične sorte kao što su talijanske San Marzano rajčice od kojih Zrno proizvodi pasiranu rajčicu. Okus i miris pizze s tom sortom rajčice nešto je zaista posebno!
Svatko tko se zatekne na Zrno eko imanju ne treba propustiti probati začin Zrnetu. Riječ je o jedinstvenoj mješavini svježeg korjenastog povrća i voća, savršenoj za pripremu raznih juha i drugih jela. Za one koji su životinjske proteine zamijenili biljnima neće ostati razočarani Zrno tofuom i seitanom koji se koriste za izradu zdravih salata, ali i brojnih proizvoda Zrno eko pekare poput sendviča i savijači. Proizvodni proces Zrno tofua traje skoro godinu dana, a započinje sjetvom sorte soje koja karakteristikama odgovara specifično toj namjeni. Nakon žetve i sušenja, soja ostaje na Zrno imanju, ulazi u preradu te postaje tofu.
Zrno eko imanje nije samo proizvodni pogon, već i mjesto odvijanja edukativnog sadržaja vezanog uz proizvodne aktivnosti te teme ekologije i održivog razvoja. Zaposlenici i stručnjaci svakog će putnika namjernika provesti po imanju te upoznati ga s organizacijom rada, ustrojem i proizvodnim načelima brenda. Tamo posjetitelji mogu saznati sve o „tajnom“ sastojku mnogih Zrno proizvoda, a to je začinsko bilje.
Na 900 m2 raste čak 12 vrsta različitog bilja: bosiljak, kadulja, melisa, menta, origano, timijan, celer list, kopar, korijander, peršin list, vlasac i chilli paprika. Svaka od ovih vrsta ima svoju ulogu te su zvijezda svih obilazaka i događanja. Chilli paprika koristi se za začinjavanje Zrno ljutog ajvara, a menta obogaćuje limunadu s đumbirom. Njome i mnogim ostalim Zrno specijalitetima možete se počastiti u zagrebačkom Zrno bio bistrou, prvom i jedinom certificiranom 100 posto eko restoranu u Hrvatskoj. Tamo vas, baš kao i na imanju, čeka neodoljivo gastro iskustvo!
