Osim ako ne pečete na veliko, kvasac obično dolazi u puno većim količinama nego što ga je potrebno za jedan recept. No, možda niste znali da ga možete i sačuvati za kasnije, odnosno neki drugi recept. Kako ga ne biste bacali, evo kako možete pohraniti kvasac, možete li ga zamrznuti i kako prepoznati je li kvasac još aktivan.
Naime, kvasac je živa kultura koja se obično koristi u pekarstvu, pivarstvu i proizvodnji vina. Znanstveno ime najpoznatijeg soja kvasca, onog pekarskog je Saccharomyces cerevisiae, iako je općenito poznat kao "gljiva koja jede šećer". Ove jednostanične gljive, naime, hrane se šećerima kako bi dobile energiju za rast, čime se oslobađa ugljični dioksid koji uzrokuje dizanje tijesta. Postoje različite vrste kvasca, a svaka od njih ima svoje karakteristike. Neke vrste mogu se koristiti naizmjenično, dok druge imaju isključivo jednu specifičnu svrhu. No, u domaćinstvu se obično koriste instant i svježi, dok se tekućim više služe u industriji i proizvodnji piva i pekarskih proizvoda. Također, sve je popularniji i divlji, koji možete napraviti sami (u nastavku vam otkrivamo kako).
Kako čuvati različite oblike kvasca
Instant suhi kvasac
Ovo je najčešće korištena vrsta kvasca, jer ne zahtijeva otapanje prije dodavanja u recept.
Kako ga čuvati: Instant kvasac je vrlo stabilan i može se čuvati u suhoj, hermetički zatvorenoj posudi na sobnoj temperaturi do roka valjanosti otisnutog na staklenci.
Svježi kvasac (pekarski komprimirani)
Svježi kvasac prodaje se u obliku komprimiranih blokova, odnosno kocki i vrlo je kvarljiv, pa ćete ga pronaći u hladnjacima većine trgovina ili dućana sa zdravom hranom. Ako, pak, stoji na polici, jednostavno ga zaobiđite. Ovakav, svježi kvasac potrebno je otopiti u tekućini prije dodavanja u recept.
Kako ga čuvati: Svježi kvasac uvijek treba držati u hladnjaku i iskoristiti unutar tjedan ili dva od kupnje.
Tekući kvasac
Do 1825. godine, kad se počeo koristiti svježi komprimirani kvasac, kvasac se prodavao u tekućem obliku. Trenutni povratak tom obliku odgovara potrebama industrijskih i tradicionalnih pekara, ali nije dostupan u trgovinama široke potrošnje, već isključivo u specijaliziranim trgovinama i na web shopovima. Za poznavatelje, kvasac u ovom obliku je najsličniji starteru za kiselo tijesto, jer se sastoji od živih organizama kvasca, ugljikohidrata i vode.
Kako ga čuvati: Tekući kvasac preživjet će u hladnjaku sve dok mu se redovito dodaju svježi ugljikohidrati.
Možemo li zamrznuti kvasac?
Da, kvasac se može zamrznuti, ali ne sve vrste. Važno je obratiti pažnju na nekoliko stvari ako želite kvasac čuvati u zamrzivaču:
- Zamrzavajte samo novokupljeni suhi kvasac s dobrim rokom trajanja.
- Provjerite je li u hermetički zatvorenoj posudi, odnosno pakiranju.
- NE VRIJEDI ISPROBATI! Nemojte zamrzavati svježi kvasac - kasnije neće biti za upotrebu.
Kada ste spremni koristiti kvasac iz zamrzivača, jednostavno ga dodajte u vodu sobne temperature kako biste ga "probudili iz zimskog sna".
Kako prepoznati je li suhi kvasac još aktivan
Ako ste kvasac čuvali dulje vrijeme, bilo bi dobro provjeriti je li još aktivan prije nego što ga dodate u recept. U posudi za mjerenje tekućine rastopite 1 čajnu žlicu šećera u 1/2 šalice tople vode. Dobro promiješajte da se šećer otopi. Potom dodajte 2 i pol žličice suhog instant kvasca sobne temperature i opet dobro promiješajte. Kvasac bi trebao "utonuti" u vodu, a da je aktivan trebalo bi se pokazati već nakon 3-4 minute, kada bi se trebao početi dizati. Nakon otprilike još deset minuta trebao bi se pošteno zapjeniti i porasti. Ako se ne digne, kvasac ima malo ili nimalo aktivnosti i nije upotrebljiv.
Sami napravite divlji kvasac
Anita Šumer, pekarica čija su krušna djela postala senzacija, za čitatelje Dobre hrane otkrila je kako uzgojiti starter, odnosno divlji kvasac. Trebaju vam tek dva sastojka i malo strpljenja.
UZGOJ VLASTITOG STARTERA:
1. DAN
Dobro pomiješajte 20 g brašna i 20 g vode da dobijete homogenu smjesu.
2. DAN
Dodajte još 20 g brašna i 20 g vode pa promiješajte. Smjesu treba promiješati još dva puta tog dana.
3. DAN
Dodajte 30 g brašna i 30 g vode. Promiješajte dva puta kroz dan.
4. DAN
Oduzmite polovicu smjese i ponovite postupak od trećeg dana.
5. DAN
Oduzmite polovicu smjese i ponovite postupak od trećeg dana.
6. DAN
Oduzmite polovicu smjese i ponovite postupak od trećeg dana.
7. DAN
Finalni izgled startera.
Jednom kad ste napravili svoj starter, probajte ispeći i kruh po receptu Anite Šumer!
Ako vam je žao svaki dan baciti polovicu startera, možete ga razmazati po papiru za pečenje u tankom sloju te pustiti da se suši tri dana na zraku. Zatim ga usitnite i pospremite u staklenku do iduće uporabe kada je potrebno samo dodati sušeni starter vodi i brašnu kako biste ga aktivirali. Ogladnite li ipak, od polovice startera ispecite palačinke ili brze pogačice. Sretno pečenje!