Prilipuša, kostriš, žutenica, brmbečica… To su samo neki od sastojaka čarobne mješavine mediteranskog samoniklog bilja koja se tradicionalno bere u Dalmaciji uz more i na kršu. Škrta zemlja daje iznimno aromatične, pomalo gorke biljke intenzivna mirisa, pravu blagodat za gurmane. Mišanca se bere i jede od jeseni do proljeća, a najbolji okus upravo je sada, u rano proljeće, dok biljke ne počnu cvasti. Nakon tog razdoblja sve samoniklo bilje postaje oporo, pregorko i onda se trebaju jesti samo vrhovi. Na kontinentu se bere puno manji izbor, a najčešće su to koprive, maslačak, radič i bljušt, a u Dalmaciji je dostupna prava raskoš te zelene ponude, što dokazuju i narodska imena biljaka: kozja brada, divlja blitva, koromač, prosenica, radič, divlji luk, kostriš, lavlji zub, žutenica, ušac, maslačak, divlja mrkva, kostiš svinjak, cikorija, brmbečica, kravlja gubica, pivčić, prilipuša i druge. Nabrojene su biljke nutritivno bogate vitaminom C, mineralima, vlaknima i klorofilom i djeluju kao moćan antioksidans te su, kao i sve gorko povrće, djelotvorne za čišćenje jetre.
U pripremi mišance vrijedi pravilo koje kaže da što je ona jednostavnija, to je jelo moćnije. Kratko blanširanje ili kuhanje na pari s malo maslinova ulja i mrvicu soli već će biti dovoljni za zanimljiv i konkretan obrok. S lešo krumpirima mišanca može zamijeniti lešo blitvu ili slična jela koja jedemo kao prilog uz ribu ili meso. Često se jede i na salatu, s kuhanim jajima i začinjena octom. U veljači i ožujku pri svakom odlasku na plac uz sve drugo kupim i mišancu. Imam sreću što je na mojoj tržnici* nekoliko ljudi iz Dalmacije redovito donosi. Nikada ne kupim manje od kilograma. Kratko je blanširam i zamrznem kao male porcije koje se mogu koristiti i kao dodatak jelima s tjesteninom i u varivima. Ali što će najbolje pokazati posebnost i jačinu okusa mišance nego pesto. Uvijek me raduje jednostavna i brza priprema gotovog umaka koji dugo može biti u hladnjaku i od kojeg se u 15-ak minuta može napraviti ručak. Već godinama u izradi pesta ne koristim pinjole (iskreno, oni dobri su preskupi), nego umjesto njih koristim bademe ili lješnjake koje prepržim na suhoj tavi, maknem im kožicu i sameljem ih. Maslinova ulja uvijek imam doma, kao i domaći češnjak. I tako pesto nastaje u trenu.
* Mišanca kupljena na tržnici Utrina kod Šime iz Sukošana
Recept za pesto od mišance
- 1 kg mišance
- 300 ml maslinova ulja
- 5 režnja češnjaka
- 100 g badema
- 100 g naribanog sira Grana Padano
- sol
- ružičasti papar
Mišancu kuhajte na pari 5-8 minuta pa je ohladite. Bademe popržite na suhoj tavi, skinite im koru i sameljite ih. U blender stavite ohlađenu mišancu, dodajte joj bademe, maslinovo ulje, češnjak, sir, sol i papar pa blendajte dok ne dobijete gustu masu. Stavite pesto u staklenku i na vrh dodajte maslinovo ulje. Zatvorite i čuvajte u hladnjaku.
Za jela s tjesteninom na maslac u tavu dodajte žlicu pesta i malo škrobne vode u kojoj se kuhala tjestenina. Umiješajte tjesteninu i poslužite sa svježe naribanim sirom ili kremastim kozjim sirom kao na slici. Dovršite svježe mljevenim ružičastim paprom i dodajte nekoliko kapi maslinova ulja.
Napomena: "Volim da pesto ostane malo grublji jer tako djeluje prirodnije", objasnila je Beri.
Mišanca s prepeličjim jajima i krumpirom
- 200 g mišance
- 100 g krumpira
- 6 prepeličjih jaja
- maslinovo ulje
- 1 žlica čvaraka
- sezam
- sol
- papar
- svježi koromač (iz mišance)
Mišancu skuhajte na pari, kao i krumpir s korom. Mišancu kratko ispecite na nekoliko kapi maslinova ulja, s krumpirom i sezamom. Posebno iskosajte čvarke i malo ih prepecite. Na kraju prepeličja jaja stavite peći između mišance i krumpira. Malo posolite i pospite prepečenim čvarcima te svježim koromačem pa jedite dok je toplo.
