Prof. dr. sc. Mariju Heffer s Katedre za medicinsku biologiju i genetiku Medicinskog fakulteta u Osijeku pronalazimo u njezinu vrtu, gastronomska budućnost koju ona vidi nalazi se baš ovdje, na planetu Zemlji. Svojevrstan povratak na tvorničke postavke bit će pravi prikaz jela budućnosti, ako pitate ovu znanstvenicu.
"Hrana je lijek i otrov - ovisno kako je koristimo. Industrijska proizvodnja hrane morat će se promijeniti jer je trenutno najveći zagađivač planeta. Unatoč povećanoj svijesti ekološka proizvodnja teško zaživljava jer je zahtjevnija od konvencionalne poljoprivrede. Sve je više biohakera - ljudi koji su odlučili promijeniti stil života kako bi zdravi i u kondiciji dočekali starost. Oni već razumiju vrijednost stvarne hrane. Ta stvarna hrana nije nedohvatljiva jer smo je još prije 30 godina svi znali proizvoditi. Pa ipak, imamo najmanje jednu izgubljenu generaciju koju su učili da proizvodnja hrane nije unosna i nije presudna za zdravlje i opstanak. Jednom izgubljena vještina teško se vraća. Obrazovni sustav koji je zanemario fizičku aktivnost, likovne i glazbene vještine još uvijek ima malo sluha za osnovnu vještinu preživljavanja - zdravu hranu. Nije dovoljno znati razlikovati zdrave od nezdravih namirnica, svi moramo naučiti kako se proizvode, čuvaju, stavljaju na tržište i koriste kao zdrava životna navika", ističe Heffer. Pitamo je kako će izgledati budućnost hrane te, 2050. godine koje smo se čvrsto uhvatili s vizijom da će upravo tada doći do najvećeg preokreta - jedna točka u vremenu i prostoru koja će definirati ono što jedemo.
"Mi, ljudi, baš kao i sva druga živa bića na ovom planetu - evolutivni smo proizvod ovog planeta i srasli smo s njim. Promjena proizvodnje hrane prema održivoj koja je poštedna za okoliš bit će poštedna i za ljudsko zdravlje. Jedno se ne može promijeniti bez drugoga", kazala je Heffer dok u vlastitom vrtu bere plodove koji će činiti njezin tanjur budućnost.
Njezin izbor za budućnost salata je koju ćemo obožavati u ove proljetne dane.
SALATA BUDUĆNOSTI MARIJE HEFFER
Trebat će vam:
šaka potočarki
malo matovilca
nešto rikule
nešto maslačka (paziti da se ubere onaj bez cvijeta)
2-3 vrste sezonske zelene/crvene salate
nešto mikrozelenja (klice suncokreta, rotkvice, kupusa, graška...)
1 crvena paprika
nešto rotkvica (može i s listom)
nešto podlijevanog ili drugog mekog sira od lokalnog proizvođača ili mozzarella (bufala po mogućnosti)
1 naranča ili mandarina ili ploška jako zrelog ananasa ili nekoliko svježih smokava ili jagoda
1⁄2 nara
1 tvrdo kuhano jaje
nešto prženih sjemenki (buća, suncokret) ili prženih badema/lješnjaka
6 žlica maslinova ili hladno prešanog bućina ulja od lokalnih proizvođača
2 žlice voćnog octa (kupina, jabuka, nar - dostupno i od lokalnih proizvođača) ili limunova soka
1⁄2 - 1 žličica soli
1 žličica senfa (rustikalni, s koprom ili neki drugi zanimljivog okusa po mogućnosti od lokalnog proizvođača)
Priprema:
Dobro operite i ocijedite salatu i ostalo povrće. Sve sitno narežite. Pripremite dresing tako što ćete u teglicu s poklopcem dodati sve sastojke (ulje, ocat, sol i senf), dobro zatvoriti i snažno protresti. Salatu promiješajte s 3⁄4 dresinga. Po njoj razbacajte sir, rotkvice, naranču, nar, klice i na šnite narezano tvrdo kuhano jaje. Prelijte ostatkom dresinga. Na kraju sve pospite prženim sjemenkama. U veganskoj varijanti izostavite jaja. Ako slučajno ne možete do svježe salate, izvrsna zamjena su naribani kupus (naš domaći ili kineski ili oba) i mrkva. Mesojedi mogu dodati meso. Ovdje najbolje paše pileće ili pureće bijelo meso naglo ispečeno na tavi s malo ulja nekoliko minuta sa svake strane i na kraju dodali nekoliko kapi worcestershire umaka. Ohladite prije dodavanja na salatu. Zadatak je ove salate nadoknaditi vlakna i proteine te zadovoljiti potrebu za raznolikošću i estetskom vrijednosti hrane.
Cijeli tekst pročitajte u proljetnom broju magazina Dobra hrana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....