Austrija je važna vinska zemlja koja uzgaja značajan broj vinskih sorti, globalno su cijenjeni po četiri navedene u naslovu, a dvije od njih, veltlinac (grüner veltliner) i frankovku (blaufränkisch), rade najbolje na svijetu. S današnjih oko 45.000 hektara pod vinogradima ukupno, iako je dvostruko veća od Hrvatske, Austrija spada u manje ili vrlo male vinske zemlje ako se promatra kroz prizmu masovne produkcije. Međutim, u svijetu finih vina to je danas jedna od najvažnijih regija svijeta.
Grüner veltliner (veltlinac) i blaufränkisch (frankovka) nacionalni su ponos i polako postaju neizostavni dio svake ambiciozne vinske liste gdje god da se na svijetu nalazi. Isto vrijedi i za riesling i sauvignon, koje se uzgaja diljem planeta, a spadaju u samu elitu i kvalitetom su potpuno ravnopravni drugim važnim regijama za te sorte, poput njemačkog Porajnja, francuske doline Loire te novozelandskih i australskih prohladnih regija poput Marlborougha i Tasmanije.
Od ukupne vinske proizvodnje, 69 posto otpada na bijele sorte na (31.074 ha), a 31 posto na crne (13.654 ha). Sorte po kojima je još Austrija također posebna su zweigelt, st. laurent (lovrijenac), rotgipfler (zelenac) i zierfandler. One se, kao i veltlinac i frankovka, uspješno uzgajaju i u drugim zemljama Srednje Europe, osobito susjednim poput Mađarske, Slovenije, Češke, Slovačke i Hrvatske, ali globalni vinski svijet ih najviše povezuje s Austrijom.
Austrijsku vinsku proizvodnju današnjice obilježava mala, usitnjena proizvodnja i velik broj manjih obiteljskih vinarija. Vinski giganti na kojima počiva glavnina proizvodnje Francuske, Australije, Španjolske, Italije, Argentine, Kalifornije i drugih volumenom vodećih zemalja ovdje praktično ne postoje. Posljedično su austrijska vina poprimila nišni karakter na globalnoj razini, što znači da ih se uglavnom pronalazi po policama vinoteka i na restoranskim vinskim listama. Posljednjih petnaestak godina bilježe strelovit rast popularnosti i postaju čest odabir svih onih sommeliera koji su se umorili nuditi stalno ista vina dobivena od najpopularnijih internacionalnih sorti te onih koji žele ponuditi vina s dozom autentičnosti i klasične elegancije, s kvalitativne strane gledano, najviše moguće razine.
Vinogradi Austrije su podijeljeni u tri ključne regije: Niederösterreich (27.074 ha) je najveća, slijedi Burgenland (11.772 ha) i na kraju Steiermark (5086 ha). Sve tri su se zbog povoljnijih klimatskih uvjeta smjestile u istočnom dijelu zemlje. U manjoj mjeri vinogradarstvo se nalazi i u drugim dijelovima zemlje, raspoređeno u 17 drugih manjih vinogradarskih područja, od kojih su najistaknutija područje grada Beča, službenog naziva Wien (575 ha), i područje Bergland s uključenih pet vinogorja (Kärnten, Oberösterreich, Salzburg, Tirol i Vorarlberg).
AUSTRIAN SINGLE VINEYARD
SUMMIT 2022.
Austrijska vina se, osim po regijama i sortama, dijele i po kvaliteti položaja, to jest po potencijalima pojedinih položaja. Tri temeljne stepenice piramide kvalitete i porijekla austrijskih vina su Gebeitswein (regionalna vina), Ortswein (vinogorje ili takozvano Village vino nazvano po užem području od regije, u nas primjerice Kutjevo) i Riedenwein (single vineyard vino koje nosi naziv specifičnog vinograda ili položaja od kojeg se očekuje najviša kvaliteta). Najcjenjeniji Riedenwein (ili ponekad Lagenwein) je najpreciznija oznaka porijekla i prirodno čini sam vrh piramide. Vina s oznakom Ried i nazivom pojedine pozicije podrazumijevaju najvišu kvalitetu, trebala bi biti kompleksna, dugo odležana, s velikim potencijalom odležavanja. Također moraju odražavati individualni karakter pojedinih vinograda, razvijati se i postajati izražajnija s produljenim starenjem. Ukratko, Riedenwein su najprestižnija vina, u pravilu perjanice podruma i, naravno, uvijek su i najskuplja.
Jednom godišnje udruženje vinara ÖTW (Österreichische Traditionsweingüter) u dvorcu Grafenegg iznad Beča organizira Austrian Single Vineyard Summit, manifestaciju na kojoj se tržištu i medijima predstavljaju isključivo Riedenwein, dakle single vineyard vina s najvišim lokalnim oznakama porijekla i kvalitete (doduše, u različitim podregijama postoje različite podjele i nazivi), kao što su Erste Lage, Grosse Lage ili Smaragd.
Manifestacija je to koju je udruženje ÖTW pokrenulo prije niz godina i koje iz godine u godinu raste. U početku su bila predstavljana vina iz donjoaustrijskih podregija Kamptal, Kremstal, Traisental, Wagram, Carnuntum i Wien, da bi im se prije četiri godine pridružila regija Burgenland, zatim prije dvije Steiermark, a od ove 2022. priključila se i podregija Wachau, najslavnija od svih prestižnih podregija Austrije. S ovom godinom i pridruživanjem podregije Wachau se na Single Vineyard Summitu doslovno sve što pretendira biti veliko vino u Austriji može pronaći, degustirati i procijeniti mu potencijal. U posljednjem izdanju Austrian Single Vineyard Summita bilo je predstavljeno čak oko 520 Ried vina iz svih navedenih podregija i regija, što je najveće okupljanje elitnih vina Austrije na jednome mjestu u povijesti te vinske zemlje.
U nastavku potražite sve o ključnim vinskim regijama i podregijama Austrije.
REGIJA NIEDERÖSTERREICH (Donja Austrija).
Niederösterreich je vodeće vinsko područje Austrije koje pokriva 60 posto svih austrijskih vinograda. Podijeljeno je na osam podregija; uz Dunav su se smjestili Wachau, Kremstal, Kamptal, Traisental i Wagram, koji se nalaze zapadno od Beča, zatim Carnuntum i Thermenregion dolaze južno od Beča, i na kraju veliko prostranstvo Weinviertel koje se proteže sjeverno i istočno od Beča do granice s Češkom i Slovačkom. Weinviertel, u prijevodu "vinska četvrt", proizvodi manje zahtjevna i cijenom pristupačnija vina, laganija tijelom, osvježavajućeg karaktera namijenjena najširoj upotrebi. Ova podregija je ujedno i najveći proizvođač pjenušaca u zemlji, koje Austrijanci (i Nijemci) nazivaju Sekt. Dominantna sorta Weinviertela je grüner veltliner, a zbog masovnosti vinograda se nađu i brojne druge sorte poput zweigelta i rieslinga (rajnski rizling). Podunavske podregije Wachau, Kremstal, Kamptal, Traisental i Wagram su carstva bijelih vina i domovina najslavnijih vinograda Austrije. U njihovim stjenovitim vinogradima rađaju se neka od najfinijih bijelih vina zemlje, u pravilu od sorti grüner veltliner i riesling. Južnije smješten Carnuntum je poznat po crnim vinima od sorti blaufränkisch i zweigelt, a Thermenregion koji se smjestio oko mjesta Gumpoldskirchen je domovina bijelih autohtonih sorti zierfandler (također zvane spätrot) i rotgipfler (zelenac) i nešto crnih od sorti st. laurent (lovrijenac) i pinot crni.
CARNUNTUM
Podregija Niederösterreicha koja se posljednjih godina nameće kao izvor izvrsnih crnih vina od frankovke i zweigelta. Njihova su crna vina nešto elegantnija od burgenlandskih crnjaka, što odgovara današnjim trendovima umjerenosti i nije čudo da im popularnost strelovito raste. Osim crnih vina uspješno se uzgajaju i bijela vina, a osobito je dobar pinot bijeli (weißburgunder), koji ovdje ima karakter, bogatstvo dubinu i trajanje.
WACHAU
Kultna regija koja se proteže po uskoj dolini uz rijeku Dunav na potezu od Melka do Kremsa. Karakteristična po zrelim, bogatim i osebujnim vinima prije svega od sorti grüner veltliner i riesling. Površine vinograda od 1323 hektara, od kojih se veliki dio nalazi na strmim terasastim padinama. Ovdje se rađaju neka od najvećih svjetskih bijelih vina, s potencijalom za razvoj od više desetljeća. Od sredine 1980-ih, suha bijela vina Wachaua, a u rijetkim prilikama i ružičasta, organizirana su u tri kategorije od strane regionalne udruge Vinea Wachau, prema njihovom prirodnom sadržaju alkohola. Mirisna lagana vina do 11,5 % vol. alkohola nazivaju se Steinfeder (nazvana po pernatoj travi), zatim klasična kategorija svježih vina (11,5–12,5% vol.) nazvana Federspiel (po tradicionalnom izrazu iz sokolarstva), a najcjenjenija vina namijenjena dozrijevanju s minimalno 12,5 % vol. alkohola nose naziv Smaragd prema gušterima smaragdne boje koji se za sunčanih mogu naći u vinogradima Wachaua.
KAMPTAL
Na južnim padinama strmih terasa uz rijeku Kamp, na njenim višim položajima uzgaja se ponajviše riesling (rajnski rizling), kasna sorta čije korijenje prodire duboko i proizvodi moćna vina s puno mineralnog štiha te s vrlo dugim potencijalom za dozrijevanje i čuvanje. Bliže Dunavu, na nešto nižim pozicijama gdje se u tlu pronađe dosta gline i prapora uzgaja se uglavnom grüner veltliner, koji ovdje daje robusnija vina s više tijela nego je to slučaj s istom sortom u drugim dijelovima Donje Austrije, kao i s puno većim potencijalom razvoja i čuvanja. Kad dolazi s najboljih položaja (single vineyard pozicija) obično posjeduje dubinu, svojevrsnu raskoš zrelih voćnih i papreno začinskih aroma te karakter klasičnog velikog bijelog vina.
KREMSTAL
Uz obale rijeke Krems, to jest na strmim padinama orijentiranim isključivo na južnu stranu protežu se vinogradi koji su u stanju dati iznimno grožđe od sorti grüner veltliner i riesling (rajnski rizling). U podregiji Kremstal riesling daje možda i najviše. U najvišim vinogradima na tlu s puno gneiss stijena poprima specifični izgled, s puno tipične svježine, ali istovremeno s mineralnošću intenziteta kakvog se rijetko sreće. Riesling se tamo zbog prilično hladne klime na najvišim položajima bere vrlo kasno, čak početkom studenog, jer tek tada grožđe dostiže punu zrelost. Grüner veltliner se i ovdje uzgaja na nižim položajima, bliže rijeci, a karakterizira ga osobita aromatičnost, nešto zrelijeg koštunjičavog voća, mineralnost i fina paprena nota. Kad vina dolaze s najboljih položaja mogu dati neka od najfinijih bijelih vina današnjice.
TRAISENTAL
Podregija koja se smjestila uz rijeku Traisen, južno od Dunava. Jedna od najmlađih vinogradarskih regija u Austriji, jer u svom sadašnjem obliku postoji tek od 1995. godine. Daje vina s jednakim potencijalom za čuvanje kao prethodne tri podregije, ali nešto lakša u tijelu, iz vinograda na uglavnom vapnenačkim podlogama. Ovdje su također udarne sorte grüner veltliner i riesling.
WAGRAM
Prostrana podregija smještena uz Dunav i njegove praporne (loess) obale. Nekada poznata pod nazivom Donauland i preimenovana je u Wagram 2007. godine. Još jedno mjesto na kojem se uzgaja grüner veltliner, ali je zapravo najpoznatije po sorti roter veltliner (veltlinac crveni), koji ovdje daje najbolje rezultate u Austriji. Uzgaja se i nešto crnih vina vrijednih spomena, pretežno od sorte pinot noir (pinot crni). Praporno tlo je sasvim drukčije od onih iz prethodnih podregija te daje i drugačiji, strukturiraniji stil vina. Vinogorje Wagram sjeverno od Dunava graniči s Kamptalom, zatim se proteže masivnim ravnim terenom 30 km na istok, a južno do povijesnog vinskog grada Klosterneuburga, koji se nalazi na samom ulazu u Beč.
REGIJA WIEN (BEČ)
Vinogradarstvo u velikom gradu? Često su to izložbeni vinogradi, ništa više od turističke atrakcije. Ali, Beč je drugačiji. Ovdje gradskih 580 hektara vinograda utjelovljuje važan element gospodarstva.
Pomaže u očuvanju pojasa zelenila koji opasuje grad i daje osnovu za vrhunska vina.
Vinogradi na području grada Beča su najpoznatiji po vinu Wiener Gemischter Satz. U prijevodu, po vinu od miješanih sorata, koje su zasađene zajedno te se beru i vinificiraju zajedno. Obično je to mješavina sorti grüner veltliner, roter veltliner (crveni veltlinac), riesling, traminer (traminac) i drugi. Gemischter Satz je obično aromatično i živo vino osvježavajućeg karaktera, ali nije i jedino vino ovog vinogorja jer se rade i monosortna vina od istih sorti kao u drugim podregijama Donje Austrije. Kako bi se bečki vinogradi očuvali i zaštitili kao prirodni i kulturni krajolici za budućnost, državni zakon propisuje da se vinogradi u Beču moraju održavati i da se na tim položajima ne smiju graditi objekti drugih namjena, čime zemljišta pod vinogradima štite od nekretninskih špekulacija.
REGIJA BURGENLAND (GRADIŠĆE)
Pod utjecajem umjereno tople kontinentalne panonske klime najistočnija austrijska savezna država Burgenland proizvodi najraskošnija i najautoritativnija crna vina u Austriji. Uzgaja i dosta bijelih vina koja nisu konkurentna onima iz Donje Austrije, ali zato proizvodi poznata desertna, izvanredno fina i plemenito slatka vina. Burgenland se smjestio u najtoplijem dijelu Austrije, na krajnjem istoku uz granicu s Mađarskom. Regija je najviše posvećena crnim vinima od sorti blaufränkisch i zweigelt, a slavu svojih slatkih vina ponajviše može zahvaliti jezeru Neusiedl koje, zaštićeno od alpske klime, omogućava savršenu kombinaciju tople jeseni i dovoljno jutarnje vlage i dnevnog sunca za idealan razvoj zdrave plemenite plijesni. Gradić Rust je slavan po desertnom vinu Ausbruch, dobivenom od botritičnog grožđa, a na suprotnoj obali smjestilo se područje Seewinkel, poznato po gustim i slatkim Trockenbeerenauslese vinima. Sorte u desertnim vinima su welschriesling (graševina), furmint (šipon, mosler, moslavac), neuburger, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay i traminac. Najznačajniji vinogradi za crna vina se nalaze u podregijama Leithaberg i Eisenberg.
LEITHABERG
Podregija koja je dom brojnih sorti i koja je po sortnoj raznolikosti vjerojatno najšarenija vinogradarska podregija u Austriji. Proteže se na 2875 hektara na zapadnim obalama jezera Neusiedl. Iako Leithaberg DAC vina mogu biti i crna i bijela, najveća vrijednost leži u crnim vinima od frankovke (blaufränkisch) i zweigelta. Od bijelih sorti, ovdje se radi vjerojatno najbolji neuburger u Austriji, zatim izvrsni chardonnay i weissburgunder. Uz još grüner veltliner, nabrojane sorte su te čiji vinogradi mogu ponijeti oznaku Ried.
EISENBERG
Najjužniji dio Gradišća (Burgenlanda) dom je najekskluzivnijih crnih vina Austrije. Proteže se od Rechnitza na sjeveru do Güssinga na jugu, na samoj mađarskoj granici sakriven u brdima istočno od Graza, s ukupnom površinom pod vinovom lozom od samo 511 hektara. Smatra se da je Eisenberg najautentičnije austrijsko crno vino, koje obilježavaju mineralnost, elegancija, višnja i crno šumsko voće. Vina su to koja mogu dozrijevati dugo, izvrsno čuvaju boju i aromu. U Eisenbergu se uzgajaju i bijela vina, ali nedostojna slave poznatijih crnih. Ovdje, za razliku od donjoaustrijskih regija, najbolja Ried vina nose oznaku reserve.
REGIJA STEIERMARK (Štajerska)
STEIERMARK (STYRIA/ŠTAJERSKA)
Svijet obiluje vinogradarskim regijama koje proizvode punija i prije svega alkoholnija vina od Steiermarka, ali rijetko gdje na planetu ima svježijih, elegantnijih i briljantno preciznih bijelih aromatičnih vina nego ovdje. Na jugu Austrije smjestila se ova nama najbliža vinska regija. Pokriva oko deset posto ukupnih vinograda zemlje. Ovdje dominiraju aromatične bijele sorte kao što su sauvignon bijeli, sorte iz porodice muškata, ali i chardonnay, koji ovdje nazivaju morillon. Štajerska se dodatno dijeli na tri podregije. Weststeiermark je najpoznatija po rose vinu od sorte blauer wildbacher, a Vulkanland Steiermark po vulkanskim tlima na kojima se uzgajaju uglavnom bijela vina poput pinota bijelog, traminca, sauvignona, morillona i muškata žutog (gelber muskateller). Najvažnija štajerska regija je Südsteiermark, smještena na samoj granici sa Slovenijom. Ovdje sauvignon bijeli daje neka od najboljih vina od te sorte na svijetu, podložna čuvanju i više od desetak godina kad dolaze s najboljih položaja.
