Jedan od razloga zašto sam se preselila na selo u blizini Svetog Ivana Zeline i zašto uzgajam vrt jest da se vratim u svoje idilično djetinjstvo provedeno u Dalmatinskoj zagori. Svaki put kad berem svoje rajčice, a pogotovo kad od njih radim šalšu, osjećam kao da moja baba Zora opet živi kroz mene, a svaki put kad se primim motike ili krampa, lice i velike, snažne ruke mog dida Ante prate me u stopu.
Redovito me vodio sa sobom u polje da mu pomažem, iako sam vjerojatno radila više štete nego koristi. Ja sam, pak, sve do srednje škole bila uvjerena da bi zemlja mog dida propala da mene nije bilo. Scena u kojoj moj did i ja gnojimo vrt kravljim izmetom zauvijek će mi ostati u sjećanju kao jedna od najsretnijih scena u mom životu, a scene iz polja dok vilama okrećem sijeno također ću zauvijek pamtiti. Tu sam prvi put osjetila onu milost koja te preplavi nakon što si cijeli dan naporno radio na suncu.
Zašto pričam sve ovo? Zato što su sva ova sjećanja živa svaki put kad primim Woolee gnojivo u ruke. Kada sam naišla na njihov profil na Instagramu, oduševila sam se, a tek kad sam otvorila paket s njihovim gnojivom – ekstaza. Miris me, poput Proustovih kolačića madeleine, odveo ravno u djetinjstvo.
Nije to otpad, to je hrana
Ipak, ono što me privuklo upravo ovom gnojivu nisu samo moja sjećanja. Oduvijek sam, a pogotovo otkad živim na selu, bila jako protektivna prema tome kako se odnosimo prema sebi, svom tijelu, hrani koju unosimo u sebe i zemlji iz koje ta hrana raste. Zato me oduševilo da ovo prirodno gnojivo iza sebe ima dublju priču, priču ne samo o tome kako kvalitetno i zdravo hraniti biljke koje jedemo i tlo iz kojeg rastu, već i o tome kako zaštititi prirodu općenito.
Naime, ovo gnojivo radi se od sirove ovčje vune iz Like, a to je posebno značajno jer je ta vuna desetljećima bila ne samo otpad, već je predstavljala pravu ekološku katastrofu. Kad sam Wooleejevu pokretačicu, gospođu Dragicu Jerkov, pitala odakle joj uopće ideja da se pozabavi tim pitanjem, još sam se više oduševila. Jer osim što je Dragica u nečemu u čemu su drugi vidjeli problem vidjela rješenje, trebalo je jako puno truda i strpljenja da svoju ideju uopće sprovede u stvarnost.
„Pokretanje cijele ove priče bilo je sve samo ne lako. Kada na stolu imate sirovu ovčju vunu, koja je u Lici i diljem Hrvatske desetljećima predstavljala ogroman, zanemaren ekološki problem jer se gomilala po šumama i kršu, ugrožavajući podzemne vode – zapravo stojite pred planinom izazova. Iskreno, bilo je izuzetno teško krenuti od nule. Trebalo je osmisliti tehnologiju, proći patentiranu sterilizaciju i uvjeriti ljude da ta zaboravljena vuna ima nevjerojatnu vrijednost za tlo” priznala mi je Dragica.
No ono što je Dragicu i njezin tim guralo naprijed i što ih je ponukalo da se uhvate u koštac sa zbrinjavanjem tog otpada bila je njihova čvrsta vizija. Znali su da taj problem mogu i moraju pretvoriti u rješenje. Danas smo svjedoci sve bržih klimatskih promjena, dugih sušnih razdoblja i osiromašenja tla. Upravo u tome leži njihov pokretač, zaštita prirode i očuvanje resursa koje imamo. Željeli su stvoriti proizvod koji izravno pomaže u proizvodnji zdrave i čiste hrane, bez agresivne kemije, jer vjeruju da svatko zaslužuje znati što unosi u svoj organizam.
Kako nastaju gnojivo i repelent i kako se koriste
Što se tiče procesa prerade, organsko gnojivo stvaraju tako što vunu usitnjavaju i pod visokim pritiskom i temperaturom pretvaraju u superpraktične pelete. Tlo ih obožava jer sadrže iznimno visok udio dušika (9–12,5%) i kalija (5%). Proizvod prolazi kroz patentiranu zelenu sterilizaciju metodom WSU 3000, pa je potpuno očišćen od patogena i sjemenki korova. Predoziranje je nemoguće jer se hrana otpušta polako.
Woolee zaštita (repelent) obrađuje se istom zelenom tehnologijom. Vuna se sterilizira kako bi bila potpuno sigurna, a onda se oblikuje u mekane, voluminozne vunene pahuljice koje služe kao mehanička i ekološka barijera protiv puževa i ostalih nametnika.
Što se tiče korištenja, iako sam na početku opsesivno čitala upute na pakiranju u želji da nešto ne pogriješim, brzo sam shvatila da s ovim organskim peletima i pahuljicama nije teško raditi. Kad sam iskopala jamice za sjemenke, prvo sam stavila svoj kompost pa onda Woolee gnojivo. Sve sam dobro izmiješala sa zemljom i onda posula sjemenke.
Zemlja je bila toliko suha da sam se bojala da mi ništa neće izrasti. Ipak, bila sam pozitivna. Oko jamica sam pobacala ovu zaštitu, odnosno pahuljice, i prilično sam brzo uvidjela da neću imati problema s korovom čitavo ljeto. I evo, sad je početak srpnja, korov sam od proljeća uklanjala možda tri puta, a vrt mi nikad nije bio bujniji.
Pahuljice nisam samo pobacala po zemlji, već sam ih lagano ukopala u zemlju rukom kako bi ih vlaga mogla „probuditi”. One su sad kao deponiji vode u tlu i točno vidim da djeluju jer vodu za zalijevanje koristim štedljivo s obzirom na to da imam golem vrt, a nemam priključak na vodu. Koristim cisternu za vodu, ali iako ima 5000 L, često se preko ljeta isprazni pa moram biti jako oprezna s vodom.
Ono što mi je isto super kod ovakvih organskih gnojiva jest spoznaja da si nahranio i biljku i tlo i da je ono što unosiš u sebe 100 posto zdravo. Jer, realno – koja je poanta poljoprivrede i sadnje ičega ako to polijevaš otrovom i unosiš taj otrov u tijelo!?
I vrt na balkonu je OK
Dragica mi je dala i sjajne savjete kako održati vrt čak i ako ne živiš na selu kao ja, već ti se vrt svodi na mali kutak na balkonu.
Dapače, baš je praktičan za vrt na balkonu jer na balkonu nema mjesta za skladištenje velikih, teških i neurednih vreća stajskog gnoja. Pakiranja su im čista, kompaktna i nemaju onaj neugodan miris, pa ih se bez problema može držati u stanu. Mislim, osjeti se miris kad otvoriš pakiranje, ali nije to miris koji će preuzeti prostor. Mene je taj miris asocirao na štalu mog dida, iskreno, prostor čišći nego neki zagrebački stanovi u kojima sam bila.
Također, ono što mi je osobno uvijek išlo na živce dok sam živjela u Zagrebu i imala vrt po teglama na terasi jest što bi zemlja u teglama u nekom trenu praktički nestala. Normalno, zemlja se u teglama ljeti isuši nevjerojatno brzo. Ali tu ovi peleti skaču u pomoć! Oni u tlu djeluju kao male spužve koje zadržavaju vodu, pa štede do 20% ili 25% vode za zalijevanje.
Osobno mogu posvjedočiti da ovo djeluje jer vrt zalijevam minimalno i svejedno buja. Da budem posve iskrena, nekidan sam na tri dana otišla na more, i to usred najgore suše. Kad sam se vratila, vrt je bio netaknut – zemlja se minimalno posušila od zadnjeg puta kad sam zalijevala, a plodovi su buknuli. Doduše, trebala bih ga izmalčirati jer je zemlja nakon ovih par sušnih tjedana ipak dosta suha i popucala je, a otkad sam pričala s Dragicom o važnosti malčiranja, peče me savjest da to nisam učinila ranije.
„Kada ostaviš zemlju potpuno golu na suncu, ona se pretvori u tvrdu koru i biljka doživi šok. Tlo uvijek treba biti pokriveno i zaštićeno od isušivanja”, objasnila mi je Dragica. Tako da ću definitivno zaštititi tlo ili travom od košnje ili njihovim pahuljicama.
Iva je na teži način naučila da voda iz kišnice nije dobra ideja: ‘Plakala sam kad sam ušla pod tuš‘
Biljke više vole organsko nego umjetno
Što se tiče biljaka koje najviše profitiraju od korištenja ovakvih organskih proizvoda, sve biljke ih naprosto obožavaju, ali neke su posebno „lude” za njima”, kaže mi Dragica, a i sama sam to primijetila jer mi vrt ove godine izgleda kao džungla.
Povrće poput rajčice, paprike, krastavca i lisnatog povrća prodisat će punim plućima. Organski dušik izravno hrani korijen, pa se prinosi mogu povećati do 30 posto.
Zatim tu su balkonske krasotice. Pelargonije, petunije i ostalo cvijeće u teglama bit će zahvalni jer im vuna osigurava stalnu vlagu i hranu bez opasnosti od „spaljivanja” korijena. Također treba spomenuti i trajnice, grmove te masline, jer korijenasti sustavi višegodišnjih kultura izvrsno reagiraju na sporo i nježno otpuštanje nutrijenata. I na kraju tu su i mlade presadnice.
„Sve one nježne, mlade zelene biljčice (poput jagoda ili salate) ponovno će biti sigurne uz našu vunenu zaštitu jer su prva meta napada puževa golaća”, objasnila mi je Dragica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....