Svježe i ukusno

Jeste li se zapitali od kud lubenice i mladi luk usred zime? Nije sve iz Kine

Unsplash

 Graphic Node
Sve o tome zna vrtlar Hrvoje Kovač iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu

Jeste li se ikada zapitali od kud lubenice i mladi luk u trgovini usred zime? Moram priznati da me zabavlja kada se nađem kod takvog voća ili povrća zajedno s našim starijim sugrađanima, kada jedan od njih komentira "to je iz uvoza", a drugi se "apsolutno" složi s njim - slikovito prepričava Kovač i dodaje kako to uopće ne mora biti istina, pogotovo zato što na periferiji Zagreba postoje brojni plastenici.

image

Unsplash

Snnie Spratt

- Očito su ljudi prepoznali mogućnosti uzgoja koje pružaju plastenici, pa ne vidim razlog zašto ne bi usred zime netko uzgojio lubenicu - ističe.

Ako netko ima dovoljno financijskih sredstava, staklenik je svakako trajnija verzija zatvorenog vrta. No, s obzirom na to da je izrada staklenika konkretne veličine skupa, oni su nerijetko nedostupni široj populaciji, stoga je puno prihvatljivija verzija takvog zatvorenog vrta plastenik.

Dugovječnost i kvaliteta pojedinog materijala jedna je od najvažnijih stavki na koje treba obratiti pažnju prilikom planiranja zimskog vrta. Svakako je bitno da materijal bude čvrst i sprečava pojavu toplinskih mostova te da profili zadovoljavaju najviše tehničke i termičke zahtjeve.

image
Living4media

Konstrukcija zimskog vrta može biti od drva (preporučuju se tvrde vrste kao što su bor i hrast), s tim da treba imati na umu njegovo skupo održavanje, zatim od čelika i legure aluminija, koji su najrašireniji, ali se moraju pocinčati. Pokrovni materijali, pak, mogu biti folije (polietilen, etilvinilacetat), ploče (poliester, PVC ploče, pleksi staklo) i staklo. Svaki od njih ima svoje karakteristike pa ih je prije odabira potrebno usporediti. U svakom slučaju, važno je da pokrivni materijal bude transparentan kako bi propuštao sunčevu svjetlost te otporan na UV zračenje i mehanička opterećenja. Također, mora biti otporan na visoke i niske temperature te vremenske utjecaje.

image

Unsplash

www.zanda-photography

- I staklenik i plastenik mogu biti izvedeni u grijanoj ili negrijanoj verziji. Nai- me, u njih se mogu ugraditi peći sa susta- vom cijevi, koje zagrijavaju cijeli prostor, a pritom staklo ili najlon zadržavaju toplinu unutar prostora. Postoje posebne firme koje se bave izgradnjom većih staklenika i plastenika te sustavom grijanja takvih prostora. Ako se želite ozbiljnije baviti uzgojem bilja, savjetujem da se obratite jednoj od tih firmi - zaključuje Kovač.

KAKO UZGOJITI SALATU USRED ZIME?

Imate dvorište i željeli biste uzgojiti nešto za vlastite potrebe, ali svjesni ste da vam ništa neće uspjeti zbog zime koja stiže? Za vrlo malo novca možete izraditi negrijani plastenik u kojem će povrće opstati i tijekom zime.

image
Berislava Picek/CROPIX

POTREBNI MATERIJAL: bambusovi štapovi, špaga, štihača, grablje, nožić, kompost, najlon i sjeme željene kulture

image
Berislava Picek/CROPIX

1. Prije svega treba odabrati mjesto na koje ćete smjestiti svoj plastenik. Preporučam da odaberete najsunčaniji dio vrta, ali zaštićen od jačih vjetrova kako ne bi došlo do oštećenja konstrukcije zbog jačeg vjetra. Također morate razmišljati o tome da su zimi dani kraći pa je količina svjetlosti manja, zbog čega je iznimno važno da mjesto na koje ćete staviti plastenik bude na suncu. Kada ste odredili mjesto, odredite željenu dužinu i širinu gredice na koju ćete postaviti plastenik pa je preštihajte. Zatim gredicu uokvirite bambusovim štapovima odgovarajuće dužine.

image
Berislava Picek/CROPIX

2. Ako ste se odlučili za dužu gredicu, povežite po dva štapa zajedno kako biste povećali dužinu. Potom povežite vrhove štapova u kutevima gredice pod pravim kutem. Na taj način dobit ćete čvrst okvir na koji ćete povezivati lukove.

image
Berislava Picek/CROPIX

3. Nakon toga dodatno razrahlite zemlju grabljama kako biste je pripremili za sjetvu (slika 5). Na tako pripremljenu zemlju posipajte kompost ili odstajali stajski gnoj za prihranu.

image
Berislava Picek/CROPIX

4. Sada krenite na izradu lukova. Ako želite manji luk, savijat ćete po jedan bambusov štap, ali ako želite veće lukove, spajat ćete po dva štapa, na tanjim dijelovima, tako što ćete ih špagom povezati na više mjesta pa ih potom savinuti. Broj potrebnih lukova odredit ćete prema dužini gredice, tako da stavljate lukove na međusobnoj udaljenosti od otprilike jednog metra.

image
Berislava Picek/CROPIX

5. Nakon što ste izradili željeni broj lukova, dobro utisnite krajeve svakog luka u zemlju pokraj okvira, a potom povežite krajeve za okvir.

image
Berislava Picek/CROPIX

6. Na taj način dobili ste konstrukciju koju ćete prekriti najlonom.

image
Berislava Picek/CROPIX

7. Vrijeme je za sjetvu. Ako sadite luk, štapom najprije napravite male jarke na pravilnim udaljenostima u koje ćete popikati lučice. Sijete li salatu ili drugo povrće koje dobiva na volumenu prilikom rasta, pokušajte što više raspršiti sjeme kako ne biste morali prorjeđivati biljčice.

image
Berislava Picek/CROPIX

8- Kada ste posijali svoju gredicu, obilno je zalijte pa napravite male jarke oko nje. Nakon toga prevucite najlon preko konstrukcije, a višak najlona na rubovima zarolajte i utisnite u jarak. Rubove također možete prekriti zemljom kako ih vjetar ne bi podignuo, a dodatno ćete ih osigurati ako još stavite kamenje na njih. Plastenik prvi put otvarate kad izvana primijetite da je povrće stasalo.

KAKO ODABRATI ŠTAPOVE I NAJLON ZA KONSTRUKCIJU?

Prije nego što krenete u nabavu bambusovih štapova, odredite željenu širinu i dužinu gredice kako biste odabrali pravu dužinu štapova. Također savjetujem nešto tanje štapove koje ćete lakše moći savinuti. Najlona postoji više vrsta. Nije pogodan onaj tanki, koji se koristi za soboslikarske radove, jer nije dovoljno čvrst da odoli vremenskim uvjetima, stoga savjetujem da posjetite specijaliziranu vrtlarsku trgovinu gdje će vam ponuditi više vrsta najlona, različitih cijena i kvalitete, pa odaberite nešto prema svojim potrebama i mogućnostima.

NAPOMENA

Plastenik se ne otvara dok povrće u njemu ne stasa, kako bi se stvorila mikroklima koja će održavati potrebnu toplinu i vlažnost. Stoga biljke treba obilno zaliti samo pri sjetvi.

image

Unsplash

Christian Mackie

Kulture koje se mogu saditi u jesen:

1. zimska salata
2. špinat
3. matovilac
4. luk (sve vrste)
5. češnjak
6. blitva
7. peršin

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2021 16:41