plodovito povrće

Ljetna berba rajčica, paprika i patlidžana u D&D vrtu: Pune košarice sočnih plodova

Shelley Pauls, Unsplash
Plodovito povrće ima malu hranjivu vrijednost, ali sadrži visoko vrijedne fitotvari, vitamine i minerale

Sredina ljeta razdoblje je kada se kući iz vrta vraćamo s punim rukama plodova našeg rada. Dinamika rasta biljaka u vrtu je na vrhuncu za plodovito povrće čiji su najpoznatiji predstavnici skupine rajčica, paprika i patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae) te krastavac, dinja, lubenica i tikvica iz porodice tikvenjača. Naučite sve o njima

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Ranom zorom s pojavom prvih zraka sunca, dok se još u zraku osjeća osvježenje od protekle noći, pristižu vrtlari i vrtlarice u svoje gradske vrtove na zagrebačkim Ravnicama. Zajedno s njima stigli smo i mi (ja i Berislava Picek, naša fotografkinja) na našu parcelu koju uređujemo u sklopu projekta “D&D Vrt”. Vrt “Tri sestre” izvrsno napreduje, kukuruz je razvio plodove, grah se penje po potpornjima, a bundeva je očekivano prekrila svu slobodnu površinu vrta. Moramo priznati da smo ostali zadivljeni i vrtovima naših susjeda čije su vrtne gredice pune povrća uzgojenog na prirodan način. Upravo je u tome ljepota zajedničkog vrtlarenja na gradskim parcelama, gdje svatko ima priliku pokazati i podijeliti svoje vrtlarsko znanje.

Svaki vrt je drugačiji, no najljepši i najplodniji su oni kojima se njihovi vrtlari/ice posvećuju redovito, pogotovo ljeti, kada je sunce visoko, a potreba biljaka za vodom velika. Naime, specifičnost tla na Ravnicama je ta da je glinene strukture bez humusnog sloja pa je ljeti tvrdo poput kamena, što otežava zadržavanje vode, ali i kvalitetan razvoj korijena biljke. Idealno tlo prilagođeno uzgoju povrtnih kultura je ono ilovaste strukture, koja zbog humusa relativno dobro zadržava vodu te kraća suša ne predstavlja preveliki problem. Voda kroz tlo prolazi sporo i biljke dulje opskrbljuje vlagom, a pri duljim padavinama voda ne zaostaje, bogata je organskom osnovom i mikroorganizmima.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Biljke koje rastu na glinenom tlu moraju se tijekom ljeta češće zalijevati jer zemlja nema nikakvu sposobnost zadržavanja vode. Jedan od trikova da se uštedi vrijeme i zaštite biljke od nemilosrdnog sunca je prekrivanje površine malčem (organskom materijom) ili se pokrov radi živim biljkama, kao što smo napravili u našem vrtu. Posadili smo bundevu čiji ogromni listovi štite tlo od isušivanja, na čemu su zahvalni grah i kukuruz, koji u ljetno vrijeme traže redovito zalijevanje.

Ove godine posebnu pažnju posvetili smo uzgajanju graha. Posadili smo dvije autohtone sorte skupljene s područja Like i Zagorja u sklopu projekta ZMAG-a “Društvena banka sjemena (DBS)”. Naš zadatak je obnoviti staro sjeme i uzgojiti dovoljno graha da se polovica može vratiti u banku i tako očuvati te dvije lokalne i tradicijske sorte za buduće generacije.

Bilo da ste vrtlar, mali poljoprivrednik, hobist ili entuzijast, i vi možete postati član DBS-a te podržati ovu zanimljivu priču i ostvariti razne pogodnosti, među kojima su i besplatni paketići sjemena, priručnici o sijanju i popusti na radionice u organizaciji ZMAG-a. Više o tome kako postati član i koje su sve pogodnosti članstva možete saznati na internetskoj stranici zmag.hr.

image
Berislava Picek/CROPIX

VRTNA KOŠARICA PUNA PLODOVA

Sredina ljeta razdoblje je kada se kući iz vrta vraćamo s punim rukama plodova našeg rada. Dinamika rasta biljaka u vrtu je na vrhuncu za plodovito povrće čiji su najpoznatiji predstavnici skupine rajčica, paprika i patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae) te krastavac, dinja, lubenica i tikvica iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae). Ovo povrće ističe se malom hranjivom vrijednošću, ali visokim sadržajem vrijednih fitotvari, vitamina i minerala koji pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje.

image
PRIJE I POSLIJE - Vrt “Tri sestre” izvrsno napreduje, kukuruz je razvio plodove, grah se penje po potpornjima, a bundeva je očekivano prekrila svu slobodnu površinu vrta
BERISLAVA PICEK/CROPIX

VELIKA POTREBA ZA VODOM

Plodovito povrće ima najveće zahtjeve za vodom te im je, ovisno o lokaciji, strukturi tla i drugim parametrima, potrebno osigurati dovoljnu količinu vode, posebno u kritičnim fazama za vrijeme cvatnje, zametanja i razvoja plodova. Iako jedan dio vrtlara preferira zalijevati biljke u večernjim satima, preporuka je navodnjavanje rano ujutro, kad je razlika između temperature vode i zraka minimalna. Tako lakše podnose izrazito visoke temperature tijekom dana, koje su česte u ovo doba godine. Natapanje hladnom vodom (posebno kišenjem) za vrijeme visokih dnevnih temperatura izaziva šok kod biljaka te su one sklonije obolijevanju. Jasno je da je sunce neophodno za rast biljke, no u uvjetima visokih temperatura i nedovoljne opskrbe vodom, dolazi do pojave vršne truleži ploda, zbog smanjenog dotoka kalcija, zbog čega se u generativnoj fazi biljaka (početkom plodonošenja) započinje s primjenom gnojiva koja imaju povećani udio kalija, koji pozitivno djeluje na razvoj plodova. Tijekom faze vegetativnog rasta primjenjuju se gnojiva s podjednakim udjelom dušika, fosfora i kalija.

image
Davor Denkovski, Unsplash

NEMA VRTA BEZ RAJČICE

Svaki vrt mora imati barem jednu stabljiku rajčice, čiju popularnost zorno dokazuje broj sorti koji danas postoji u svijetu, njih čak preko tisuću. Rajčica (Solanum lycopersicum, syn. Lycopersicon lycopersicum & Lycopersicon esculentum) je povrće iz porodice pomoćnica (Solanaceae) i dolazi iz Južne Amerike. Samooplodna je biljka koja voli sunce i dosta vlage, no visoke ljetne temperature, praćene relativno niskom vlagom zraka, mogu uzrokovati opadanje cvjetova jer je pri temperaturi iznad 30°C smanjena klijavost polena. Općenito je rajčica osjetljiva na niske temperature pa se u kontinentalnom dijelu presadnice uzgajaju u zatvorenom i sade na otvorenom tek početkom svibnja. Ako su nakon sadnje temperature oko 10°C ili niže, tijekom nekoliko dana dolazi do zaustavljanja rasta i žućenja listova.

image
Optimalne dnevne temperature za rast i razvoj su od 20 do 25°C dnevne te od 13 do 17°C noćne, uz relativnu vlagu zraka između 60 i 70%.
Jonathan Kemper, Unsplash

Prilikom sadnje i brige za biljku potrebno je omogućiti prozračnost između biljaka, tako da se zadržava što manja količina vlage na listovima i plodu. Preporuka je ostaviti razmak između biljaka oko 70 cm, a ako je nasad gust i zarastao, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj bolesti. Poželjno je odstraniti i donje listove (do prvog grozda) koji su počeli žutjeti i gubiti funkciju, a mogu biti zaraženi gljivičnim bolestima. Trganje i vezanje prvih listova je neophodno kako ne bi dodirivali zemlju, koja je obično i prva veza s bolestima.

Kod indeterminantnih kultivara, koji se uzgajaju uz potporu, važno je stabljiku rajčice vezati tako da joj se omogući nesmetani rast u debljinu i do promjera 2,5 centimetara.

image
Jon Sailer, Unsplash

SLATKA I LJUTA PAPRIKA

Još jedna popularna povrtnica koja pripada obitelji Solanaceae je paprika (Capsicum annuum), višegodišnja biljka tropskih i suptropskih krajeva koja se kod nas uglavnom uzgaja kao jednogodišnja kultura. Razlikujemo slatke i ljute paprike, koje se uzgajaju na potpuno jednak način, a zahtijevaju prije svega bogata i drenažna tla te tople sunčane pozicije u vrtnoj gredici. Poput ostalih vrsta plodovitog povrća i paprika ima velike potrebe za vodom, no za razliku od rajčice, koja se duboko zakorjenjuje, paprika ima površinski korijen slabe usisne moći pa ju je potrebno češće natapati.

image
Jeppe Vadgaard, Unsplash

Paprika je dosta zahtjevna biljka i što se tiče vrste tla na kojem se uzgaja - mora biti dobro opskrbljeno organskim tvarima. Tijekom vegetacije dobro ju je nekoliko puta prihranjivati gnojivom, kao i prije stvaranja plodova (plodonošenja). Baš kao i rajčica, ne podnosi visoke temperature iznad 30°C popraćene relativno niskom vlažnošću zraka, kada dolazi do opadanja cvjetova i mladih zametnutih plodova. Kod uzgoja paprike monokultura nije preporučljiva pa je neizbježno poštivanje plodoreda u trajanju najmanje 3-4 godine. Kao najbolji predusjev za uzgoj paprike su mahunarke, a najlošiji su svakako kulture koje spadaju u istu biljnu porodicu: rajčice, krumpir, patlidžan.

image
Diane Helentjaris, Unsplash

UKUSAN I EGZOTIČAN PATLIDŽAN

Iako zahtijeva iste uvjete za uzgoj kao rajčica i paprika, patlidžan (Solanum melongena L.) nije toliko popularan stanovnik vrtlarskih gredica. Neopravdano zanemarena, ta jednogodišnja biljka voli rasti na osunčanom, toplom i zaštićenom mjestu u vrtu, a za uspješan uzgoj patlidžana na otvorenom potrebno je najmanje pet mjeseci bez pojave mraza i tri mjeseca sa srednjom dnevnom temperaturom zraka iznad 20°C. Uslijed nepovoljnih uvjeta, odnosno temperature zraka niže od 15 i više od 36°C, niske ili previsoke vlage zraka te smanjene transpiracije, biljka reagira odbacivanjem cvjetova i već zametnutih plodova.

Tijekom vegetativne i generativne faze zahtijeva dosta vode i hranjivih tvari. U plodoredu dolazi na prvom mjestu, a najbolje pretkulture su salate, rotkvice i mladi luk. Najopasniji štetnik patlidžana je krumpirova zlatica pa zbog toga treba pažljivo pratiti tog nametnika već od najranije faze, odnosno od pojave žuto obojenih jajašaca koje ženka polaže u skupinama na donjoj strani lista.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

BERBA U VRTU

Berba plodovitog povrća lagan je zadatak, ako smo u vrtu obavili posao kako treba. Uzevši u obzir potrebe svih vrsta povrtnica, do kraja ljetne sezone važno je da im priskrbimo dovoljno vode i hranjivih tvari kako bi uživali u ukusnim plodovima. Mi smo već napunili našu košaricu inspirirani za kreiranje zdravih i ukusnih jela. Dobar tek!

Biljke koje rastu na glinenom tlu moraju se tijekom ljeta češće zalijevati jer zemlja nema nikakvu sposobnost zadržavanja vode. Jedan od trikova je prekrivanje površine malčem ili živim biljkama, kao što smo napravili u našem vrtu. Posadili smo bundevu čiji golemi listovi štite tlo od isušivanja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. svibanj 2022 12:49