OČEKUJE SE UROD

Kako je ovo moguće? Slavonac na obali Dunava uzgojio masline, odjednom rastu na iznenađujućim mjestima

Maslina

 /SHUTTERSTOCK
Domagoj Škobić iz Aljmaša pionir je uzgoja maslina u kontinentalnoj Hrvatskoj, a rezultati pokusa već su vidljivi.
Domagoj Škobić iz Aljmaša pionir je uzgoja maslina u kontinentalnoj Hrvatskoj, a rezultati pokusa već su vidljivi.

Iako maslina tradicionalno uspijeva u mediteranskim krajevima, jedno od njezinih novih mogućih staništa postaje i kontinentalna Hrvatska. U selu Aljmašu (općina Erdut), na desnoj obali Dunava, voćar Domagoj Škobić pokrenuo je pokusnu sadnju maslina, a uskoro očekuje i prve plodove, javlja HRT.

Trenutno je na njegovom imanju posađeno 12 stabala, a masline su u fazi prilagodbe na slavonsku klimu. Iako još nije riječ o ozbiljnoj proizvodnji, Škobić već vidi potencijal, ali i brojne izazove.

Ljetni broj magazina D&D u prodaji! Tema broja: sve o mobilnim kućama - zakoni, propisi, cijene, uvjeti, ponuda...

"I dalje je to neizvjesna priča jer nismo imali ozbiljnu zimu na minus 15, minus 20, a prvu turu maslina smo dovukli s Kalabrije, druga je bila dolje iz Metkovića. Onda je treća bila s Istre i to se pokazalo dosta dobro u zadnjih šest godina", objasnio je Škobić za HRT.

Voćke se bolje aklimatiziraju

Škobić nije nov u uzgoju mediteranskih biljaka. U njegovu voćnjaku već uspješno rastu lavanda i marelice mediteranskih sorti, a sve više prati i klimatske promjene koje, kaže, otvaraju nova vrata u poljoprivredi kontinentalne Hrvatske.

"Ako budemo išli u ozbiljniju proizvodnju, moramo ići na proizvodnju od preko tisuću stabala, odnosno, preko 10 ha koja bi se brala s kombajnom, koja bi imala navodnjavanje. To je posve druga tehnologija od onog kako mi maslinu zamišljamo", ističe Škobić.

Ključ uspjeha u kontinentalnom uzgoju maslina, ističu stručnjaci, leži u pažljivom odabiru sorti otpornih na hladnoću i prilagodbi tehnologije uzgoja specifičnim uvjetima. Prema mišljenju Stjepana Zorića, zamjenika predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, promjene u klimi nisu samo izazov, nego i prilika za nove kulture na kontinentu.

"Zanimljiva je situacija da se klima mijenja, da se aklimatiziraju voćke i, ja bih rekao, bolje nego ljudi. Imamo slučaj pistacija na kontinentu, kikirikija..." naglašava Zorić.

Klimatske promjene

U svijetu postoji sve više dokaza da su mediteranske kulture, s porastom temperatura, održive i u područjima ranije neprimjerenim za njihov uzgoj. Primjerice, u Mađarskoj, vinogradar Csaba Török uspio je uzgojiti masline na sunčanim padinama kod jezera Balatona. Sada ima oko 200 stabala i proizvodi lokalno ekstra djevičansko ulje koje prodaje i izvan Mađarske.

Sličan trend bilježi se i u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, u Zagorju, gdje farmer Miro Mraz eksperimentira sa sortama otpornima na hladnoću, poput Oblice, Casalive i San Felice. "Nitko nije vjerovao da ću uspjeti", izjavio je Mraz, čiji su maslinski nasadi doživjeli prvi urod već nakon manje od dvije godine.

Europa se generalno suočava s promjenom tradicije: vinogradi se šire u engleskim, danskim i skandinavskim regijama zbog toplijih ljeta i kraćih zimskih razdoblja. Taj fenomen utječe i na uzgoj mediteranskih kultura poput maslina i marelica.

Prema izvještaju Europske agencije za okoliš, površine pogodne za maslinarsku proizvodnju mogle bi do 2050. godine porasti s trenutnih 39 % na čak 50 % područja mediteranske regije, a granice uzgoja mogle bi se premjestiti i dalje prema sjeveru.

Klimatske prilagodbe u poljoprivredi prokazuje i priča iz Grčke, gdje su zbog učestalih suša i toplijih zimskih razdoblja počeli uzgajati egzotično voće poput manga, avokada i ličija. Te biljke bolje podnose izdržljivije uvjete i već su djelomično komercijalno uspješne.

Kako uzgojiti masline u kontinentalnim područjima?

Uzgoj maslina u kontinentalnim područjima, kao što je kontinentalna Hrvatska, može biti izazovan zbog hladnijih zima i promjenjivih klimatskih uvjeta. Ipak, uz pravilnu pripremu, odabir sorti i odgovarajuću tehnologiju uzgoja, moguće je uspješno razviti maslinarstvo i u ovim područjima. Ako razmišljate o sadnji maslina izvan njihovog tradicionalnog mediteranskog okruženja, evo nekoliko ključnih savjeta koji vam mogu pomoći:

1. Odabir otpornijih sorti maslina

Za kontinentalne uvjete, najvažniji korak je odabir sorti koje su otporne na hladnoću i imaju visoku prilagodljivost. Tradicionalne mediteranske sorte maslina, poput Oblice, Leccino, Frantoio i Istriana, pokazale su se otpornima na niže temperature i hladne zime. Također, sorte koje su prirodno otpornije na mraz, poput Pendolino i Moraiolo, mogu biti uspješne u kontinentalnim uvjetima.

U nekim područjima, poput Zagorja ili Baranje, preporuča se koristiti i sorte koje su posebno uzgojene za hladnija područja. To uključuje Casaliva ili San Felice, koje su pokazale dobre rezultate u hladnijim regijama.

2. Zaštita od mraza

U kontinentalnim područjima, mrazevi mogu biti ozbiljan problem, osobito u zimskim mjesecima. Mnoge masline mogu izdržati kratkotrajni mraz, ali duži periodi niskih temperatura mogu oštetiti biljke.

Mjesta za sadnju maslina trebaju biti na sunčanim padinama ili područjima koja su zaštićena od jakih vjetrova, jer hladni vjetrovi mogu pogoršati učinke mraza. Također, malčiranje oko stabala može pomoći u očuvanju topline i zaštiti korijenovog sustava.

Za sadnje koje su u riziku od hladnih zima, preporučuje se upotreba zimske zaštite poput mreža protiv mraza, polietilenskih folija ili posebnih šatora koji mogu štititi biljke od ekstremnih vremenskih uvjeta.

3. Navodnjavanje

U kontinentalnim područjima, osobito ljeti, može biti problematičan nedostatak kiše. Masline su biljke koje dobro podnose sušu, ali ako želite osigurati optimalan urod, važno je ugraditi sustav za navodnjavanje kap po kap. Ovo je osobito važno u sušnim ljetima, kada nedostatak vode može značajno smanjiti prinos i kvalitetu maslina.

Također, navodnjavanje pomaže maslinama da se lakše aklimatiziraju na uvjete u novom okruženju, osobito tijekom prvih nekoliko godina sadnje.

4. Izbor tla i priprema zemljišta

Masline najbolje rastu na dobro dreniranim, pjeskovitim ili ilovastim tlima. Tlo mora biti dovoljno propusno kako bi spriječilo zadržavanje vode, što može uzrokovati truljenje korijena. Ako je tlo previše glineno, možete dodati pijesak kako biste poboljšali drenažu.

Kiselost tla također je važan faktor. Masline preferiraju lagano alkalna tla s pH vrijednošću između 7 i 8. Ako je tlo previše kiselo, možda će biti potrebno dodati vapno kako biste povećali pH.

Prije sadnje, preporučuje se i obogatiti tlo kompostom ili organskim gnojivima koji će poboljšati plodnost tla i pružiti biljkama potrebne hranjive tvari.

5. Zaštita od bolesti i štetnika

Masline, poput drugih voćaka, mogu biti podložne određenim bolestima i štetnicima. U kontinentalnim uvjetima, zbog vlažnijih i hladnijih uvjeta, masline mogu biti osjetljivije na gljivične bolesti poput peronospore ili monilije, te na štetnike poput maslinine muhe.

Važno je pratiti stanje biljaka i pravovremeno primjenjivati biološke ili kemijske preparate za zaštitu maslina. Također, pravilna higijena u voćnjaku, čišćenje i saniranje orezanih grana, može smanjiti rizik od infekcija.

6. Orezivanje i oblikovanje krošnje

Masline treba redovito orezivati kako bi se održala dobra cirkulacija zraka i sunčeve svjetlosti unutar krošnje, što je ključno za prevenciju bolesti i poticanje rasta. Orezivanje također pomaže u oblikovanju stabala i održavanju željene visine, što je korisno za ubiranje plodova, posebno ako se koristi mehanizirano ubiranje.

Preporučuje se orezivanje maslina u zimskom ili ranom proljetnom razdoblju, kada su biljke u fazi mirovanja. Tako ćete osigurati da stabla mogu rasti zdravo i da će biti bolje pripremljena za nadolazeće ljeto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. prosinac 2025 17:56