Iako maslina tradicionalno uspijeva u mediteranskim krajevima, jedno od njezinih novih mogućih staništa postaje i kontinentalna Hrvatska. U selu Aljmašu (općina Erdut), na desnoj obali Dunava, voćar Domagoj Škobić pokrenuo je pokusnu sadnju maslina, a uskoro očekuje i prve plodove, javlja HRT.
Trenutno je na njegovom imanju posađeno 12 stabala, a masline su u fazi prilagodbe na slavonsku klimu. Iako još nije riječ o ozbiljnoj proizvodnji, Škobić već vidi potencijal, ali i brojne izazove.
"I dalje je to neizvjesna priča jer nismo imali ozbiljnu zimu na minus 15, minus 20, a prvu turu maslina smo dovukli s Kalabrije, druga je bila dolje iz Metkovića. Onda je treća bila s Istre i to se pokazalo dosta dobro u zadnjih šest godina", objasnio je Škobić za HRT.
Voćke se bolje aklimatiziraju
Škobić nije nov u uzgoju mediteranskih biljaka. U njegovu voćnjaku već uspješno rastu lavanda i marelice mediteranskih sorti, a sve više prati i klimatske promjene koje, kaže, otvaraju nova vrata u poljoprivredi kontinentalne Hrvatske.
"Ako budemo išli u ozbiljniju proizvodnju, moramo ići na proizvodnju od preko tisuću stabala, odnosno, preko 10 ha koja bi se brala s kombajnom, koja bi imala navodnjavanje. To je posve druga tehnologija od onog kako mi maslinu zamišljamo", ističe Škobić.
Ključ uspjeha u kontinentalnom uzgoju maslina, ističu stručnjaci, leži u pažljivom odabiru sorti otpornih na hladnoću i prilagodbi tehnologije uzgoja specifičnim uvjetima. Prema mišljenju Stjepana Zorića, zamjenika predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, promjene u klimi nisu samo izazov, nego i prilika za nove kulture na kontinentu.
"Zanimljiva je situacija da se klima mijenja, da se aklimatiziraju voćke i, ja bih rekao, bolje nego ljudi. Imamo slučaj pistacija na kontinentu, kikirikija..." naglašava Zorić.
Klimatske promjene
U svijetu postoji sve više dokaza da su mediteranske kulture, s porastom temperatura, održive i u područjima ranije neprimjerenim za njihov uzgoj. Primjerice, u Mađarskoj, vinogradar Csaba Török uspio je uzgojiti masline na sunčanim padinama kod jezera Balatona. Sada ima oko 200 stabala i proizvodi lokalno ekstra djevičansko ulje koje prodaje i izvan Mađarske.
Sličan trend bilježi se i u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, u Zagorju, gdje farmer Miro Mraz eksperimentira sa sortama otpornima na hladnoću, poput Oblice, Casalive i San Felice. "Nitko nije vjerovao da ću uspjeti", izjavio je Mraz, čiji su maslinski nasadi doživjeli prvi urod već nakon manje od dvije godine.
Europa se generalno suočava s promjenom tradicije: vinogradi se šire u engleskim, danskim i skandinavskim regijama zbog toplijih ljeta i kraćih zimskih razdoblja. Taj fenomen utječe i na uzgoj mediteranskih kultura poput maslina i marelica.
Prema izvještaju Europske agencije za okoliš, površine pogodne za maslinarsku proizvodnju mogle bi do 2050. godine porasti s trenutnih 39 % na čak 50 % područja mediteranske regije, a granice uzgoja mogle bi se premjestiti i dalje prema sjeveru.
Klimatske prilagodbe u poljoprivredi prokazuje i priča iz Grčke, gdje su zbog učestalih suša i toplijih zimskih razdoblja počeli uzgajati egzotično voće poput manga, avokada i ličija. Te biljke bolje podnose izdržljivije uvjete i već su djelomično komercijalno uspješne.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....