Jeste li znali da je praćenje kretanja Mjeseca važan dio vrtlarstva i poljoprivrede? Iako utjecaj Mjeseca na rast i razvoj biljaka nije znanstveno ispitan, mnogi se vrtlari diljem svijeta u uzgoju biljaka oslanjanju na biodinamičku metodu koja prati kretanje Mjeseca, odnosno vrtlare prema uputama iz Mjesečeva sjetvenog kalendara.
Jutarnji list ove godine čitateljima na dar donosi poster Mjesečeva sjetvenog kalendara za 2023., koji je izrađen, uz partnera tvrtku Pevex, prema podacima uz odobrenje autora "Sjetvenog priručnika" Marije Thun. Njega u Hrvatskoj izdaje tvrtka Ajda Zagreb d.o.o.
Mjesečev sjetveni kalendar donosi najdetaljnije upute za sve grane poljoprivrede, osobito za pogodno vrijeme sjetve i sadnje, a svake se godine prilagođava prateći Mjesečeve mijene i kretanje planeta. Inspiriran je naukom dr. Rudolfa Steinera, koji je postavio temelje biodinamičke poljoprivrede.
Bolji rezultati
Naša suradnica Marica vrtlarica, autorica vrlo čitanog domaćeg bloga posvećenog svijetu vrtlarenja, i sama se prije nekoliko godina uvjerila da vrtlarenje s Mjesecom daje bolje rezultate od onoga kada se sadi svojevoljno. Zamolili smo ju stoga da nam pojasni simbole koji se mogu vidjeti na Mjesečevom sjetvenom kalendaru te, uz praktične savjete i iz vlastita iskustva, opiše kako se vrtlari prema toj metodi.
- Prema Mjesečevom sjetvenom kalendaru možemo razlikovati biljke razvrstane u četiri skupine, i dane koji su obilježeni za svaku biljku zasebno, a odnose se na radove vezane uz tu skupinu biljaka. Prema simbolima označenim na kalendaru, treba prilagoditi radove koji se odnose na sjetvu, sadnju, održavanje i berbu - pojašnjava Marija Martinović.
Te četiri skupine su biljke korijena, biljke cvijeta, biljke ploda i biljke lista. U prvu se ubrajaju sve vrste korjenastih biljaka, gomolji i lukovice kao što su celer, repa, mrkva, pastrnjak, rotkva, cikla, peršin korjenaš, krumpir, luk i češnjak. Drugu skupine čine biljke koje se uzgajaju radi cvijeta (cvijeće, lukovičasto cvijeće, ljekovite biljke, brokula), a treću čini plodovito voće i povrće (rajčica, paprika, mahunarke, tikvenjače, žitarice, jagode, bobičasto voće..). U četvrtu skupinu ubraja se većina kupusnjača i lisnatog povrća (salate, matovilac, endivija, cikorija, špinat, blitva, peršin lišćar, trava...) te većina začinskog bilja (ono bez eteričnih ulja).
Marija Martinović predlaže i nekoliko savjeta uz koje se i sami možete uvjeriti u djelovanje Mjesečevih mijena na biljke.
- Luk i cikla slabije podnose skladištenje ako su posijani u dane lista, a želimo li da trava raste brzo i gusto, kosimo je u dane lista. Međutim, želimo li se manje opterećivati košnjom, onda je kosimo u dane cvijeta - kaže i dodaje kako su dani ploda povoljni za izradu mliječnih prerađevina, kiselog zelja i drugog povrća te za pečenje kruha.
I za početnike
Jagode su, nastavlja, ukusnije i duže ostaju svježe ako se beru u dane cvijeta, dok se grašak sije u vrijeme silaznog mjeseca da bi bio zdrav. Grah se, pak, sadi u vrijeme uzlaznog mjeseca, a krumpir u vrijeme silaznog mjeseca, jer se tako tjera u zemlju, u protivnom se pretvara u zelenilo. Zelje se sadi u vrijeme uzlaznog mjeseca, kako bi dobro rodilo, a jabuke kada je mladi mjesec.
- Rezidba se obavlja u dane uzlaznog mjeseca, jer tako biljke brže narastu. Ruže koje cvatu do kasne jeseni orezuju se u travnju, za vrijeme punog mjeseca. Presađujemo li u vrijeme silaznog mjeseca, dolazi do boljeg i snažnijeg rasta korijena; za vrijeme uzlaznog mjeseca snaga rasta biljke usredotočuje se na gornje dijelove, dok je vrijeme silaznog mjeseca pogodno za gnojenje travnjaka i sjetvu mahunarki... - nabraja.
Dobra vijest je da je Mjesečev sjetveni kalendar pogodan za početnike, ali i iskusne poljoprivrednike, koji, uz poštivanje prirodnih procesa i ciklusa, žele uzgojiti hranu u svojim vrtovima. 3
