Dubrovački renesansni ljetnikovci i vrtovi iznimno su svjedočanstvo odnosa prema životu i prirodi, stvaralaštvu i ljepoti. Ta idilična utočišta služila su vlastelinskim obiteljima kao bijeg od neprekidne utrke za postignućima kako bi uravnotežile osobne težnje sa zadaćama staleža i položaja. Ljetnikovci s popratnim očaravajućim vrtovima bili su u 16. stoljeću, u tom zlatnom dobu Dubrovačke Republike, svojevrsne republike i oaze duha.
Magazin D&D u prodaji! Saznajte sve o mobilnim kućama
Jedan od njih je i nekadašnji renesansni ljetnikovac poznate dubrovačke plemićke obitelji Getaldić (Ghetaldi) u mjestu Suđurađ na otoku Šipanu. Dugo zapušten, ljetnikovac je napokon renoviran i prenamijenjen u luksuznu vilu za odmor (www.villaghetaldi1516.com), a novo ruho poprimio je i pripadajući renesansni vrt. Nesumnjivo je to jedini ljetnikovac iz razdoblja zlatnog doba Republike koji je obnovljen za svoju izvornu funkciju – ladanje. Sagrađen je davne 1516. godine i o tome svjedoči kameni natpis na pročelju ljetnikovca. Način uređenja jasno pokazuje da je vlasnik imao visok ekonomsko-društveni status, a dobro je poznavao i ondašnje humanističke ideje.
Vrt je bio potpuno zapušten. Ni istražni radovi pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Dubrovniku nisu mogli otkriti zatrpane zidove u donjem dijelu vrta. Ne samo da je zub vremena nagrizao ljetnikovac i obrambeni zid, nego je i dosta toga nestalo, poput kolona, kamenog opločenja, kamene plastike s prozora i vrata te dijela ogradnih zidova. Srećom, arhitektura vrta u velikoj je mjeri ostala pa se uz kvalitetne stručnjake i snimku postojećeg stanja iz 1970-ih godina moglo krenuti u rekonstrukciju izvornog ladanjskog kompleksa, kaže Petar Barun, dipl. ing. i voditelj projekata za brend Luxury Villas Dubrovnik by Imago Ibervest.
Sam ljetnikovac, uzor rafinirane jednostavnosti, imao je dvije terase ukrašene pergolama koje su pružale predah u vrućim ljetima. Nedavna istraživanja otkrila su točne proporcije kompleksa, pokazujući poštovanje zlatnog reza, obilježja renesansne estetike. Ljetnikovac Ghetaldi danas stoji kao svjedočanstvo bogate dubrovačke kulturne baštine, bezvremenski simbol elegancije i profinjenosti.
Obnova ljetnikovca bila je kompleksna i trajala je gotovo jedno desetljeće. Prvo se obnavljao sam ljetnikovac, njegova arhitektonska struktura i interijer. Potom je došao na red i vrt. Trebalo je isklesati kamen za zidove, dodati kolone i iznova popločati kamena stubišta. Kada se već pomislilo da je došao kraj obnovi vrta, u donjem dijelu vrta otkriveni su mali zidovi i šetnice za koje se nije znalo. Radovi su stali, moralo se čekati novi elaborat, novo snimanje postojećeg stanja i odobrenje konzervatora. Otkriće je produljilo radove za šest mjeseci. Sve je to ipak pridonijelo da je Getaldićev vrt obnovljen u starom sjaju te relevantni stručnjaci smatraju da je unikatan među mnogim dubrovačkim ljetnikovcima, dodaje Petar Barun.
Pogledajte kako su Hrvati iz Australije na Šipanu restaurirali ljetnikovac iz 1563. godine!
Vrt je obnovljen u suradnji sa stručnjacima iz Arboretuma u Trstenom koji su dali velik doprinos razumijevanju vrtne hortikulture u sklopu ljetnikovca Getaldić te u odabiru mediteranskog bilja.
Izvorno je vrt bio podijeljen na dva dijela. Kultivirani dio imao je sve karakteristike ranorenesansnog vrta, a drugi dio bio je stjenovit i nekultiviran.
U stjenovitom i nekultiviranom dijelu vrta smješten je bazen kao suvremeni dodatak svakoj luksuznoj vili, pa ne narušava koncept renesansnog vrta. U renesansnom dijelu, pak, ostala je originalna arhitektonska struktura vrta. Tu se nije interveniralo, nego se samo rekonstruiralo i dodavalo ono što je odneseno. Šetnice su popločane starim tavelama, a u vrtu su zasađene mediteranske kulture. Spoj između otmjenog dubrovačkog ladanja i suvremenog konteksta odmaranja posjetiteljima Ville Ghetaldi 1516 pruža posebno iskustvo zadovoljstva.
Getaldićev vrt krasi terasasti pejzaž, što ga čini još posebnijim. Ispred ljetnikovca je velika odrina s lozom, a prema istoku palme, limun, gorke naranče i ružmarin. Prema zapadu se nadovezuje šetnica s ljekovitim i mirisnim biljem – od kadulje, smilja, dalmatinskog buhača, bela luiđe i mirte do lovora i lavande. U renesansi su bile cijenjene biljke koje su imale simboličko značenje, a i ljekovito bilje krasilo je vrt.
Ispod odrine je terasa s narančama, a uz kameni zid kapelice proteže se bugenvilija. Od kapelice prema zapadu su velike stijene i na škrtoj zemlji cvjetaju oleandri.
Malo niže je travnata zelena terasa koja spaja velike stube na istoku i male stube na zapadu: na njoj rastu žižula, šipak, smokva, badem i maslina. Ispod zelene terase pruža se vrtna šetnica natkrivena lozom, jedan od karakterističnih elemenata renesansnih vrtova. Bazen od vanjskog pogleda skriva mirisni jasmin, a ispod šetnice su polja citrusa dok na južnom zidu cijelom dužinom raste menta. Površina parcele zauzima oko 2000 četvornih metara, a danas se u Villi Ghetaldi 1516 ponovno otkriva kultura ladanja. Daleko od gradske vreve gosti uranjaju u duh renesanse koji ih na nenametljiv način revitalizira.
Cijeli je posjed ograđen visokim kamenim zidom koji je vlasnicima osiguravao mir i privatnost. Za razliku od srednjovjekovnog vrta koji je bio zatvoren u svoja četiri zida, ovdje dolazi do komunikacije s okolinom. Pogled u vanjski svijet omogućuje prozor u zidu čime se taj vrt otvara prema krajoliku. Ljetnikovac na najvišem i najsunčanijem položaju, terasasti vrtovi s pergolama i nenametljiv odnos prema prirodi svjedoče o naprednim humanističkim idejama nekadašnjih vlasnika. Vrt je imao jednaku, ako ne čak i veću važnost od samog ljetnikovca pa vrtni prostor zauzima čak 89 posto ukupne površine, pojašnjava Petar Barun.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....