Jesen je idealno vrijeme za sadnju lukovica za proljeće. U proljeće ih obožavamo. Njihovi cvjetovi bude vrtove iz zimskog sna, donose boju, ritam i osjećaj reda u kaos zemlje. Tulipani, narcise, zumbuli – simboli su proljetne svježine, pažljivo posađeni u redove ili rasuti kao spontana eksplozija boja. No, iza te naizgled nevine ljepote ponekad se skriva drukčija priča – ona o biljkama koje ne poznaju granice.
Invazivne lukovice, premda često raskošne i privlačne, imaju sposobnost nekontroliranog širenja. U kratkom vremenu mogu preuzeti cijeli vrt, potisnuti domaće vrste i poremetiti ekološku ravnotežu. Neke su donesene iz dalekih krajeva kao egzotični ukras, a s vremenom su se pretvorile u tihe osvajače, prilagođene svakoj pukotini i svakom djeliću zemlje.
U svijetu vrtlarstva i pejzažne arhitekture granica između njege i invazije često je tanka. Upravo zato, razumijevanje ponašanja lukovica – njihove biologije, ritma rasta i načina razmnožavanja – postaje ključno. Jer ljepota koja se širi bez kontrole prestaje biti ukras i postaje upozorenje.
Kako biste saznali koje invazivne lukovice nikada ne biste trebali saditi, u nastavku ćete pronaći popis lukovica koje treba izbjegavati, piše Idealhome.co.uk.
1. Ljubičasta djetelina
Ne dopustite da vas nježno cvijeće zavara: Oxalis je sjajan primjer invazivnih lukovica koje nikada ne biste trebali saditi.
Oxalis, poznat i kao lažna djetelina, prepoznatljiv je po atraktivnim cvjetovima i lišću. Nisu sve vrste problematične, no na Oxalis corniculata, Oxalis debilis i Oxalis latifolia morate posebno paziti.
„Ove biljke mogu se širiti i sjemenskim uzgojem i podzemnim rizomima, što znači da mogu brzo kolonizirati velike površine tla“, objašnjava Josh Novell, stručnjak za biljke i direktor vrtnog centra Polhill.
Tegla, zemlja i lukovice tulipana, šafrana...: Sadnja lukovičastog cvijeća na balkonu
2. Medvjeđi luk
Medvjeđi luk (divlji luk, srijemuž, sremuš, crijemuž, lat. Allium ursinum) vrsta je samonikle jestive biljke roda Allium. Biljka je srodna luku i češnjaku. Hrvatski narodni nazivi su: crijemuš, srijemuš, divlji luk, šumski luk.
Neiskusni berači često ga ne razlikuju od otrovnih biljaka poput mrazovca, đurđice i čemerike. No, za razliku od njih, medvjeđi luk ima karakterističan miris na luk. Zbog rizika od trovanja i moguće zaraze lisičjom trakavicom, ne preporučuje se konzumacija neiskusnim beračima.
Medvjeđi luk je omiljen među sakupljačima s razlogom: pripada šumi, a ne vrtu. Širi se podmuklo, kroz lukovice i sjemenke pod zemljom, i može brzo nadmašiti druge biljke u vrtu.„Iako je izvrstan za punjenje pečene piletine, najbolje je ostaviti ga u njegovom prirodnom staništu – da raste divlje u šumi“, kaže vrtna dizajnerica Harriet Worsley.
3. Španjolski zvončići
Stručnjaci iz hortikulture jednoglasni su: Hyacinthoides hispanica, odnosno šumski zumbul ili španjolski zvončići, definitivno su negativac u vrtu. Premda je teško ne biti očaran njihovim cvjetovima u obliku zvona, njihova invazivna priroda i impresivne regenerativne sposobnosti mogu ih učiniti pravom noćnom morom.
„Španjolski zvončići su snažni i bujni“, kaže Annelise Brilli, hortikulturna stručnjakinja u Thompson & Morgan.
„Čak sam ih vidjela kako se ponovno pojavljuju nakon što su izvorne lukovice bile zakopane više od metra duboko ispod novopostavljene podignute gredice!“
To je zbog njihovih lukovica s dubokim korijenjem – jednostavno čupanje lišća često ostavlja lukovice spremne za širenje ispod površine tla.
4. Scilla siberica
Scilla siberica, slična ljubičici, porijeklom je iz Rusije i Kavkaza, a rano u proljeće proizvodi više cvjetnih stabljika. Ovo je još jedna invazivna lukovica koju nikada ne biste trebali saditi ako ne želite suočiti se s najezdom.
„Širi se i sjemenkama i lukovicama, stvarajući guste kolonije koje mogu preplaviti drugu vegetaciju“, objašnjava Josh iz vrtnog centra Polhill.
„Iako uspijeva u raznim uvjetima, njezin agresivni rast otežava kontrolu. Također se može samorazmnožavati, što dodatno povećava širenje.“
5. Djevičanske suze
Allium triquetrum, poznat kao Djevičanske suze, divlji bijeli luk ili izdanci bijelog luka, lukovičasta je biljka velike ukrasne i gastronomske vrijednosti. Pripada porodici Amaryllidaceae, koja uključuje preko tisuću vrsta, poput običnog bijelog luka, luka i vlasca.
Njezino porijeklo je u središnjem i zapadnom dijelu Mediterana i Sjeverne Afrike, iako je danas naturaliziran u umjerenim regijama različitih kontinenata. Ime triquetrum odnosi se na karakterističnu stabljiku s izrazito trokutastim poprečnim presjekom.
U blagim, vlažnim klimama može se ponašati vrlo invazivno, istiskujući domaće vrste i mijenjajući ekološku ravnotežu. Preporučuje se pažljiva kontrola širenja u vrtovima i izbjegavanje sadnje u posebno osjetljivim područjima.
6. Kozlac
Kozlac (Arum) je rod višegodišnjih biljaka iz porodice Araceae. Sadrži 32 opisane vrste koje rastu u Europi, sjevernoj Africi te zapadnoj i središnjoj Aziji. Za naše područje najznačajnije su vrste obični (pjegavi) kozlac (Arum maculatum) i veliki kozlac (Arum italicum).
„Njegova postojanost i otrovnost čine ga posebno problematičnom vrstom“, kaže Josh.
„Biljka se širi pod zemljom kroz gomolje, koje je teško potpuno ukloniti jer se mogu fragmentirati i regenerirati po cijelom tlu.“
Bobice često šire ptice, pa se isplati spasiti svoje susjede od problema tako što ćete kozlac izbjegavati.
7. Štitasto ptičje mlijeko
Ornithogalum umbellatum L., lukovičasta trajnica iz roda ptičjeg mlijeka, porodice Asparagaceae, rasprostranjena je po cijeloj Europi, osim u Skandinaviji, gdje je naknadno uvezena, a potom se raširila i u Sjevernu Ameriku, Australiju i Novi Zeland.
Naraste do 25 cm i raste samoniklo po livadama i voćnjacima, ali se uzgaja i kao ukrasna biljka. Lukovice su otrovne, no mogu biti jestive nakon termičke obrade te se mogu sušiti i mljeti u brašno.
Cvjetovi možda djeluju upečatljivo, ali biljka se smatra korovom i može brzo postati apsolutno prokletstvo vrta.
„Ova se biljka razmnožava podzemnim lukovicama koje se brzo množe, formirajući guste kolonije koje mogu istisnuti druge biljke.“
Čak i duboko ispod površine tla, lukovice mogu preživjeti, zbog čega ih je teško potpuno ukloniti nakon što se jednom ukorijene u vrtu.
Izostavite ove lukovice s popisa poslova u vrtu za studeni i vaš će proljetni vrt rasti upravo onako kako želite!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....