Nepoznata, a korisna

Ovu bi jestivu biljku trebali posaditi: Ima toliko prednosti da ih je teško sve nabrojati

Unsplash
 Stefan Heesch
Ivan Juratek permakulturalni vrtlar otkriva zašto bije trebali posaditi i maksimalno uživati u svim blagodatima koje pruža

Kada smo tražili lokaciju za naše imanje imali smo niz uvjeta. Od južne ekspozicije, preko blizine vode, do blagog nagiba, kvalitetnog tla, blizine šume i tako dalje. Tražili smo zemlju skoro godinu dana i prošli cijeli zapadni obruč Zagrebačke županije te našli nekoliko vrlo pogodnih lokacija za uži izbor. Sve je to palo u vodu kada smo jedno jutro slučajno autom zalutali na makadamski puteljak na kraju sela. Izašao sam van i osjetio poznati miris češnjaka u zraku. Pogledao na desno i ugledao doslovno cijelu šumu prekrivenu medvjeđim lukom. Tog trena sam supruzi rekao: to je to, ne moramo tražiti dalje. Medvjeđi luk je odabrao umjesto mene. Iako se nekim čudom poklopilo to da je lokacija zadovoljavala većinu naših kriterija, pa i to da je upravo stavljena na prodaju, ostaje činjenica da smo je jezičak na vagi prebačen upravo zbog blizine veličanstvenog polja medvjeđeg luka.

image
Gustoća biljaka često bude tolika da potpuno prekriva šumsko tlo
Berislava Picek/CROPIX

Ova divna biljka ima toliki niz prednosti da je sve to teško nabrojati u jednom kratkom članku. Prije svega tu je blagotvorni učinak na zdravlje. Odmah pored toga je šarolika i kreativna uporaba u kulinarstvu, ne samo kao začin nego i kao osnovna namirnica. Na kraju, a to sam shvatio s vremenom, postoji mnogo mogućnosti za uzgoj u vrtlarstvu i hortikulturi.

Samonikla šumska biljka latinskog naziva Allium ursinum, poznata je i kao srijemuš, crijemuš, divlji luk i šumski luk, a najviše se koristi naziv medvjeđi luk. Ovaj potonji naziv vjerojatno potječe zbog rasta u rano proljeće, u vrijeme kada se medvjedi bude iz zimskog sna. Raste u velikim gomilama uglavnom po sjenovitim i vlažnim kontinentalnim šumama. Gustoća biljaka često bude tolika da potpuno prekriva šumsko tlo što vrlo atraktivno izgleda u razdoblju kada nema lišća na drveću. Cijela biljka miriše na bijeli luk odnosno češnjak, a to je naročito izraženo za vrijeme cvatnje kada se i šumski pod iz zelene boje listova mijenja u bijelu boju cvatova.

image
Kod nas nije zaštićen, no treba ga razumno brati da se ne dogodi preveliko oštećenje staništa
Berislava Picek/CROPIX

Pojedinu biljku karakteriziraju najčešće dva lista koji na dugoj peteljci izrastaju iz bijele izdužene lukovice u visinu od 15 do 30 cm. Često nekoliko lukovica rastu zajedno pa se čini kao da je to jedna biljka s mnogo listova. Plojke listova su prilično tanke i ušiljenih vrhova. Pri bazi se postupno sužavaju i prelaze u peteljku. Biljka lista tijekom ožujka i travnja, prvo na osunčanim mjestima, a kasnije na više zasjenjenim. Cvijeta tijekom travnja sitnim bijelim cvjetićima u paštitastom cvatu. Naraste jedan uspravni cvat po svakoj biljci koji se kasnije razvije u sitne zelene ovojnice sa crnom sjemenkom u sredini. Kada sjemenke sazriju nadzemni dio biljke odumre i priča se opet nastavlja sljedećeg proljeća.

image
Unsplash
Anna Voss

SASTAV I UPOTREBA

Po svom sastavu medvjeđi luk ima niz korisnih tvari koje pomažu kod niza bolesti, tegoba ili stanja, a najčešće za čišćenje organizma, visok tlak, arteriosklerozu i kolesterol. Smatra se da od svih europskih biljaka sadrži najviše sumpora, a po nekim izvorima čak i do 4,5 puta više od češnjaka. Najviše se koristi sirov list ili tinkture i ekstrakti lista i lukovice. Kako nisam nikakav fitoterapeut niti farmaceut izbjegao bih ovu temu i prepustio je stručnjacima, a brojne informacije o tom području možete naći u stručnoj literaturi.

Po svojim svojstvima biljku smatram najviše sličnom češnjaku, ali za razliku od češnjaka medvjeđi luk ima mnogo šire područje primjene u kulinarstvu.

Prije svega tu je upotreba svježih listova. Osim u proljetnim salatama nasjeckane listove možete umiješati u svježi sir ili napraviti neku varijantu guacamole umaka. Kako god bilo dat će onaj zanimljivi okus koji podsjeća na češnjak i oplemeniti svako jelo, a ako je jelo zaista loše popraviti njegov okus do razine – vrlo ukusno. Od listova se može napraviti i varivo, a izvrsni su kada ih kombinirate s drugim zeljastim biljkama poput divljeg ili toskanskog kelja. U tom slučaju za pripremu variva ne morate koristiti nikakav luk ili češnjak već samo medvjeđi luk. Također se može raditi i krem juha, a i u Quiche-u poriluk možete zamijeniti medvjeđim lukom.

image
Unsplash
Caroline Attwood

Neizostavni pesto od medvjeđeg luka u našoj kući se priprema svake godine, i to kada su listovi još mladi i puni okusa.

Recept je jednostavan i ide ovako, a moguće su razne varijacije

Sastojci:

• 50 g naribanog grana padana ili parmezana ili sličnog sira

• 50 g medvjeđeg luka

• 50 g preprženih badema ili pinjola ili suncokretnovih sjemenki

• 150 ml maslinovog ulja

• 2 žlice limunovog soka

Priprema je jednostavna, sve sastojke ubacite u blender i izmješajte. Posolite i zaljutite paprom po želji. Ako želite da pesto potraje spremite ga u male staklenke i držite u hladnjaku.

Tinkture i otopine se rade od listova i lukovice. Osnova je neki jači alkohol poput razrijeđenog etanola ili rakije. Koriste se za zdravstvene tegobe i općenito poboljšanje zdravstvenog stanja. Ukiseliti se mogu lukovice, pupoljci cvatova ili nedozrele sjemenke, a svi imaju izvrstan okus i predstavljaju zdravu alternativu klasičnoj zimnici.

image
Berislava Picek/CROPIX

ZAŠTO POSADITI MEDVJEĐI LUK U VLASTITOM VRTU?

Kod nas ova biljka nije zaštićena. Ipak, potrebno ju je razumno i racionalno brati da se ne dogodi preveliko oštećenje staništa. Svakako je bolje rasaditi nekoliko primjeraka u vlastitom vrtu, ali i ovdje treba biti odgovoran i pripaziti da medvjeđi luk ne ‘pobjegne’ iz vrta u staništa gdje prirodno ne raste.

Nasad medvjeđeg luka u vlastitom vrtu koristan je iz nekoliko razloga. Prvi razlog je što izbjegavate branje samoniklog bilja i na taj način pozitivno utječete na prirodu. Naravno, pravilnim i ograničenim branjem samoniklog bilja i to onog koje je dozvoljeno za branje ne možete značajno narušiti prirodnu ravnotežu, ali određen utjecaj ipak postoji. Ako takvo bilje imate u svom vrtu onda ne samo da ne oštećujete prirodno stanište već stvarate još jedno. Drugi razlog je što možete imati jednu kvalitetnu i vrlo zdravu namirnicu uvijek u blizini, svježe ubranu. Treći razlog je što medvjeđi luk voli stanište na kojem većina povrtnih kultura ne može rasti. To je jako ili djelomično zasjenjeno područje s umjereno plodnim ili siromašnim tlom. Iskorištavanjem takvog staništa možete značajno povećati svoju ‘korisnu’ vrtnu površinu. Uz to medvjeđi luk je medonosna biljka koja omogućava pčelinju ispašu.

image
Berislava Picek/CROPIX

U SVOM VRTU BILJKU MOŽETE POSADITI NA DVA OSNOVNA NAČINA

• Presadnjom odnosno dijeljenjem lukovica možete već sljedeće godine dobiti bogat nasad medvjeđeg luka. Lukovice se podijele iz grumena koji presađujete i sade na razmak od 20 cm. Već sljedeće godine imat ćete biljke koje cvjetaju i polako zatvaraju cijeli sklop.

• Sjeme se sije u kasno ljeto, a tako uzgojene sadnice cvjetaju nakon dvije godine. princip sijanja je isti kao i kod svih povrtnih kultura.

Budući da živimo pored šume prepune medvjeđeg luka nismo posadili mnogo biljaka u vlastitom vrtu. Onih nekoliko lukovica što smo posadili sada se razvilo u pravu snažnu skupinu u našem dijelu ‘šumskog’ vrta koja polagano preuzima dominaciju nad ostalim vrstama. Zato medvjeđi luk iz nađeg vrta ‘nemilosrdno’ koristimo za kuhanje, a u rano ljeto ih još uvijek ostane dovoljno biljaka da pružaju rapsodiju prekrasnih cvjetova.

Naš stalni vrtni suradnik Ivan Juratek s obitelji živi pored šume prepune medvjeđeg luka, pa je to razlog zašto nije posadio mnogo biljaka u vlastitom vrtu. Onih nekoliko lukovica što je posadio sada se razvilo u pravu snažnu skupinu u njegovom dijelu “šumskog” vrta koja polako preuzima dominaciju nad ostalim vrstama

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 06:13