KAKO JE UZGOJITI?

Pogledajte što ova biljka radi kada je dotaknete! Neki je smatraju korovom, a drugi je obožavaju imati u svojoj kolekciji

 /SHUTTERSTOCK
Zanimljiva je zahvaljujući svojoj fascinantnoj sposobnosti kretanja, odnosno jedinstvenom obrambenom mehanizm
Zanimljiva je zahvaljujući svojoj fascinantnoj sposobnosti kretanja, odnosno jedinstvenom obrambenom mehanizm

Zamislite da pred sobom imate biljku koja ne stoji mirno poput većine, nego se na vaš dodir u trenu povuče, sklopi i "sakrije". Kao da pokazuje emocije i svoj sramežljivi karakter. Jedna takva biljka - koja je naziv dobila upravo po svom "osjetljivom ponašanju" - već stoljećima budi znatiželju i oduševljenje, od znanstvenika do običnih ljubitelja biljaka. Riječ je o sramežljivoj mimozi (Mimosa pudica), omiljenoj među kolekcionarima sobnih biljaka zahvaljujući svojoj fascinantnoj sposobnosti kretanja, odnosno jedinstvenom obrambenom mehanizmu.

Naime, kada se dodirnu, njezini pernati listovi se odmah "zatvaraju", odnosno savijaju prema unutra, što je čini jednom od najintrigantnijih sobnih biljaka.

Ova biljka, kako piše Grow Urban UK, prirodno raste u toplim i vlažnim krajevima Srednje i Južne Amerike. Tamo je mnogi smatraju običnim korovom, ali u Europi i šire doživljava se kao prava botanička atrakcija. Onaj tko je ikada vidio kako se njezini sitni, pernati listići u sekundi zatvaraju pred prstom, teško će odoljeti da je ne poželi imati u svom domu.

Ova ‘plišana biljka‘ osvojila je Instagram: preživi i ako je zaboravite zalijevati!

Mimosa pudica je polugrm iz porodice Fabaceae, što je čini bliskom rođakinjom graška. Ima vitku stabljiku i lišće koje podsjeća na paprat, a koje reagira na dodir i svjetlost. Kako piše Grow Urban UK, tijekom sezone rasta može iznenaditi i ružičastim cvjetovima u obliku pompona, nakon kojih nastaju mahunaste sjemenke. Njezin najpoznatiji "trik" ipak je obrambeni pokret - sklapanje listova pri dodiru, što u prirodi služi da zbuni životinje koje bi je mogle poželjeti pojesti.

image

Kada se dodirnu, listovi se odmah "zatvaraju", odnosno savijaju prema unutra

/SHUTTERSTOCK

Znanstvenici objašnjavaju da se pokret događa zahvaljujući posebnim stanicama u bazi listića i peteljki. Kad ih se dodirne, stanice naglo otpuštaju vodu i list se sklopi. Nakon nekoliko minuta, kada "zaključi" da opasnosti više nema, biljka se polako vraća u prvobitni položaj. Prema pisanju portala Gardeners’ World, sličan se proces odvija i tijekom noći - listovi se spuštaju kad padne mrak, a ponovno se šire s prvim zrakama svjetla.

Dvije prijateljice zasitile se gradske buke, vidjele oglas za zemljište na Krku i sada tamo rade čuda: ‘Imamo 85.000 sadnica!‘

Iako je u prirodi bujna, u domu mimozi treba malo pažnje. Stručnjaci savjetuju da se smjesti na svijetlo mjesto, uz obilje neizravne svjetlosti. Istočni ili zapadni prozori često su najbolji jer biljka dobiva dovoljno svjetla bez opasnosti od opeklina. Temperatura bi trebala biti stabilna i iznad 18 °C, jer, kako upozorava Royal Horticultural Society, listovi brzo požute i otpadaju ako je biljka izložena hladnoći ili propuhu.

Zalijevanje treba biti umjereno: zemlja neka bude lagano vlažna u proljeće i ljeto, dok se u hladnijem dijelu godine smanjuje. Prema preporukama portala Grow Urban UK, previše vode najčešće uzrokuje truljenje korijena. U sezoni rasta biljku je dobro prihranjivati blagim gnojivom svaka dva tjedna.

image

Tijekom sezone rasta može iznenaditi i ružičastim cvjetovima u obliku pompona

/SHUTTERSTOCK

Mimoza voli vlagu, pa će cijeniti redovito orošavanje. Gardeners’ World preporučuje jednostavan trik: staviti posudu na podložak s kamenčićima i vodom koja će postupno isparavati i stvarati vlažniju mikroklimu. Za supstrat se savjetuje rahla, dobro drenirana mješavina zemlje, obogaćena perlitom ili vermikulitom.

Najljepše okućnice u Trogiru: Frankica je od skalina napravila pravu atrakciju, a Silvana njeguje cvjetnu oazu

U kućnim uvjetima mimoza najčešće živi kratko - jednu do dvije godine, piše Grow Urban UK. Kako stari, stabljika postaje drvenasta, a biljka gubi kompaktnost. Zato se najčešće tretira kao jednogodišnja ili dvogodišnja vrsta. Srećom, lako se razmnožava iz sjemena koje nastaje nakon cvatnje. Uz toplinu i vlažan supstrat, klijanje ide brzo pa mnogi vlasnici svake godine posiju novu generaciju.

Pazite da je ne dirate previše!

Koliko god bilo primamljivo stalno testirati kako se listovi sklapa­ju, pretjerano dodirivanje iscrpljuje mimozu. Prema savjetu s portala Grow Urban UK, svaka reakcija troši energiju, pa ako je stalno dražimo, usporit će se njezin pokret i skratiti životni vijek. Najbolje je diviti se ovom biljnom čudu i pustiti da reagira na prirodne podražaje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2025 18:56