Mnogi rižu prije kuhanja rutinski isperu pod mlazom vode kako bi uklonili višak škroba, a mutnu tekućinu koja pritom nastane bez razmišljanja izliju u odvod. No upravo bi ona mogla biti vrijedan saveznik u njezi sobnog i vrtnog bilja.
Na društvenim mrežama posljednjih se godina proširio trend zalijevanja biljaka rižinom vodom, a iako se na prvi pogled čini kao još jedan viralni trik, znanstvena istraživanja sugeriraju da iza njega ipak postoji određena osnova. Naime, voda u kojoj se ispire sirova riža sadrži škrob, ali i manje količine hranjivih tvari koje riža tijekom ispiranja otpušta, među njima dušik, fosfor, kalij, cink te vitamine B skupine. Upravo su ti elementi važni za rast i razvoj biljaka, piše Better Homes & Gardens.
Prirodna prihrana koja se koristi stoljećima
Ispiranje riže prije kuhanja uobičajena je praksa jer uklanja višak škroba, ali i sitne nečistoće koje mogu ostati nakon prerade i pakiranja. Dok većina tu vodu smatra otpadom, u nekim se dijelovima Azije ona već dugo koristi u poljoprivredi. U Japanu je primjena rižine vode kao prirodnog gnojiva poznata stoljećima, dok se u Kini fermentirana rižina voda koristi i u hidroponskom uzgoju rajčica. Dosadašnja istraživanja pokazuju da rižina voda može djelovati kao blago prirodno gnojivo te kratkoročno potaknuti rast biljaka. Posebno se ističe voda dobivena ispiranjem smeđe riže, koja zbog očuvanog sloja mekinja sadrži više minerala i hranjivih tvari od vode dobivene ispiranjem bijele riže. Osim izravnog učinka na biljke, redovitom primjenom može pridonijeti razvoju korisnih mikroorganizama u tlu. Oni razgrađuju organsku tvar i hranjive elemente čine pristupačnijima korijenu, čime se dugoročno poboljšava plodnost tla.
Fermentacijom do još boljeg učinka
Stručnjaci navode kako se nutritivna vrijednost rižine vode dodatno povećava fermentacijom. Tijekom tog procesa razvijaju se korisni mikroorganizmi, a raste i koncentracija pojedinih minerala. Jedno istraživanje pokazalo je da se nakon devet dana fermentacije količine kalija, kalcija, magnezija, bakra i bora mogu povećati i do 204 posto. Najveća aktivnost korisnih mikroorganizama zabilježena je već trećeg dana fermentacije, zbog čega se fermentirana rižina voda smatra učinkovitijom od svježe.
Kako pripremiti fermentiranu rižinu vodu?
Postupak je jednostavan i ne zahtijeva posebnu opremu.
Nakon ispiranja riže sačuvajte mutnu vodu i ulijte je u čistu staklenu posudu. Nemojte je puniti do vrha, već ostavite malo prostora kako bi se tijekom fermentacije mogli oslobađati plinovi. Posudu prekrijte čistom gazom ili tankom krpom te je ostavite na sobnoj temperaturi, zaštićenu od izravnog sunčevog svjetla. Ovisno o temperaturi prostorije, fermentacija traje između tri i devet dana. Kada tekućina poprimi blago kiselkast miris, spremna je za upotrebu. Prije zalijevanja obavezno je razrijedite jednakom količinom vode jer je u koncentriranom obliku previše jaka za većinu biljaka. Dovoljno ju je koristiti jednom svaka dva do četiri tjedna.
Mali korak koji može imati i širi učinak
Osim potencijalnih koristi za biljke, ponovno korištenje rižine vode pridonosi i održivijem gospodarenju vodom. Procjenjuje se da se u svijetu svake godine potroši oko 510 milijuna tona riže, a samo za njezino ispiranje utroše se milijarde litara pitke vode. Umjesto da završi u odvodu, ta se voda može iskoristiti za zalijevanje biljaka, čime se smanjuje nepotrebno rasipanje resursa. Znanstvenici ističu da bi takva praksa dugoročno mogla smanjiti potrebu za kemijskim gnojivima te pridonijeti očuvanju površinskih i podzemnih voda. Iako rižina voda ne može zamijeniti uravnoteženu njegu i kvalitetan supstrat, može biti koristan dodatak rutini njege biljaka. Kao i kod svakog prirodnog pripravka, ključ je u umjerenoj primjeni – upravo tada njezine prednosti mogu najviše doći do izražaja.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....