Vrtlarska sezona u punom je jeku. Ljeto je vrijeme kada u vrtu ubiremo najviše plodova i gotovo svakodnevno možemo uživati u zdravoj i ukusnoj hrani. Jedna od takvih namirnica je tikvica, pravo ljetno povrće zahvalno za uzgajanje u svakom povrtnjaku. Lagane za uzgoj, tikvice su jednogodišnje povrće koje neprestano daje plodove od sredine lipnja pa do jeseni, ovisno o sorti.
Tikvice pripadaju porodici tikvenjača (lat. Cucurbitaceae) i uglavnom rastu kao bujni grmovi koji zauzimaju mnogo mjesta, pa nisu baš praktične za uzgoj u manjim vrtovima i posudama. Naime, za uzgoj tikvi potrebno je osigurati gredicu veličine najmanje dva kvadrata, a neke sorte koje rastu poput puzavica mogu razviti vriježe koji mogu doseći dužinu čak i do pet metara. To nam posebno može ići na ruku ako želimo ozeleniti dio vrta gdje nećemo ništa saditi, čime će se spriječiti rast korova. Zato se tikvice uzgajaju na odvojenim gredicama, jer će u mješovitim nasadima u utrci za prostorom, hranom i svijetlom sigurno preteći druge biljke nauštrb njihova rasta i razvoja.
Pri planiranju uzgoja tikvi i tikvica (Cucurbita pepo) treba imati na umu da je riječ o jako gladnoj biljci koja zahtjeva mnogo hraniva, a najbolje će rasti ako je gnojena stajskim gnojem. Humusom bogato tlo na gredicama u organskim vrtovima idealno je za stvaranje velike lisne mase i formiranje mnogo krupnih plodova.
U vrtovima sa siromašnim tlom koje nije gnojeno na jesen, tikvice se mogu uzgajati tako da se na proljeće iskopaju jame koje se zatim ispune organskom materijom poput stajskog gnoja ili kvalitetnog komposta. Tako se oblikuju mali humci u kojima se sije nekoliko sjemenki odjednom, odnosno radi se sjetva u kućice.
Nedostatak hraniva, posebno dušika, uočit će se po promjeni boje listova iz bogate tamnozelene boje prema žutoj. U tom slučaju obavezno dodajte još gnojiva oko korijena biljke ili primijenite ekološko folijarno gnojivo u večernjim satima kako ne bi nastale opekline na listu pod djelovanjem sunca.
UZGOJ IZ SJEMENA I PRESADNICA
Tikvice ne podnose hladnoću, zbog čega se u vrtu mogu saditi tek kada prođe opasnost od mraza. Pripadaju povrću toplijih krajeva, pa uspijevaju pri temperaturi od 18 do 27 Celzijevih stupnjeva.
Ne podnose hladnoću, zbog čega se u vrtu mogu posaditi tek kada prođe opasnost od mraza. Pripadaju povrću toplijih krajeva.
U kontinentalnom krajevima može se početi uzgajati već potkraj travnja, ali samo pod uvjetom da ih sijemo na nekom toplom mjestu, u protivnom će sjemenka tikvice propasti.
Zato mnogi vrtlari i vrtlarice u tom razdoblju počinju s uzgojem tikvica u toplim klijalištima, gdje će se razviti kvalitetna presadnica spremna da se presadi u vrt na pripremljenu gredicu čim to dopusti vrijeme. Prilikom sadnje tikvicu treba posaditi sve do razine supki jer će tada biljka biti čvršća i lakše će crpiti vodu.
Postoji velik broj različitih sorti tikvica koje se razlikuju po boji, veličini i obliku te se u vrtu mogu uzgajati jedna pokraj druge, čineći šareno društvo u vrijeme berbe. No, treba pripaziti ako se želi sačuvati sjeme da se posade što više udaljene jedna od druge kako bi se spriječilo međusobno oprašivanje i križanje.
MUŠKI I ŽENSKI CVIJET
Kada na prvi pogled ugledamo bujne i raskošne grmove tikvica pune žutih cvjetova, stvara se dojam velike plodnosti, što se neki put može pretvoriti u veliko razočaranje. Naime, tikvice, tikve, krastavci i slične biljke iz porodice tikvenjača karakteristične su po odvojenim muškim i ženskim cvjetovima te je za stvaranje plodova potrebna pomoć kukaca oprašivača. Čest je slučaj da na biljci procvjetaju samo muški cvjetovi, pa će vrtlar/ica do pojave prvih plodova morati pričekati sve dok se ne pojavi i ženski cvijet.
No, kako prepoznati koji je ženski, a koji muški cvijet? Razlika je u tome da su muški cvjetovi na dugačkim i uskim stapkama, a ženski još i prije cvatnje imaju zadebljanje koje nalikuje na plod iako će se on razviti nakon oplodnje. Tikvice u pravilu oprašuju kukci, no biljka se može oprašiti i ručno - umjetnim putem, kada želimo sačuvati sjeme određene tikve i želimo biti sigurni da neće doći do križanja. Tehnika je brza i jednostavna, a najbolje je ručno oprašiti cvjetove rano ujutro, čim se otvore muški i ženski cvijet. Naime, muškom cvijetu se skinu vanjske latice, čime će se razotkriti prašnici koji se protrljaju po tučku, odnosno opraši se vrh tučka na ženskim cvjetovima. Zatim se latice ženskog cvijeta skupe i povežu gumicom kako bi se dodatno osiguralo da cvijet naknadno neće više biti oprašen, odnosno da je tikva oprašena upravo onom vrstom koju smo željeli.
BORBA PROTIV GLJIVIČNIH OBOLJENJA
Najbolja zaštita tikvica od bolesti i nametnika je pravilan i kvalitetan način uzgoja - sunčana pozicija, mnogo vode i hranjiva. U ranim fazama razvoja biljku mogu napasti puževi, no jednu je bolest teško izbjeći. Tikvica je posebno osjetljiva na gljivična oboljenja, posebno na pepelnicu, bolest koja ne utječe samo na izgled biljke nego i na smanjeno stvaranje plodova. Pepelnica se pojavljuje u uvjetima visoke temperature i vlage, kao sivkasta, pepeljasta prevlaka preko listova koji se moraju odmah odstraniti i baciti u smeće (nikako ne u kompost). U trenutku pojave pepelnice treba početi s obilnim prskanjem po listovima kako bi se isprale spore gljivica koje se na njima nalaze. Najbolji lijek je preventivna zaštita biljaka različitim prirodnim otopinama protiv gljivičnih oboljenja, poput biljne juhe od preslice ili tropostotne otopine sode bikarbone svakih sedam dana.
BERBA I SKLADIŠTENJE
Tikvice se trebaju redovito brati kada narastu deset centimetara, i to zajedno s cvijetom, koji je jestiv, a ako se beru samo cvjetovi, najprije uberite ženske, a zatim muške. Prilikom berbe, tikvicu odrežite zajedno s kratkim komadićem peteljke kako plod ne bi počeo ubrzano truliti. Redovito branje potaknut će rast novih plodova.
U pravilu tikvice oprašuju kukci, no biljka se može oprašiti i ručno - umjetnim putem, kada želimo sačuvati sjeme određene tikve i pritom biti sigurni da neće doći do križanja.
Donosimo vam i dva fantastična recepta s tikvicama.
Foto: Berislava Picek / Hanza Media
