U vrtlarstvu postoji stara metoda koja se ponovo vraća ‘na mala vrata‘, a zove se ‘companion planting‘ (kod nas se češće koristi izraz ‘dobri i loši susjedi‘). Riječ je o sadnji biljaka koje jedna drugoj pomažu kad rastu jedna pored druge; ovaj prirodni način uzgoja ne samo da štiti povrće i voće od nametnika bez upotrebe pesticida, već i povećava prinose, obogaćuje zemljište i čini vrt ljepšim i raznovrsnijim.
Iako naučnih istraživanja na ovu temu nema puno, praksa pokazuje da ova metoda zaista funkcionira. U prirodi, određene biljke spontano rastu zajedno i podržavaju se, dok se druge nikada ne nalaze jedna pored druge. Kad to prenesemo u vlastiti vrt, prenosi portal Homes and Gardens, dobivamo zdravije i otpornije biljke koje ne trebaju kemijsku zaštitu.
‘Companion planting‘ djeluje na više nivoa. Neke biljke se međusobno podupiru u rastu: okus plodova postaje bolji, štite jedna drugu od vjetra ili stvaraju hlad za osjetljivije vrste. Druge biljke svojim mirisima ili prirodnim sastojcima odbijaju štetočine (ili ih, pak, privlače na sebe, čuvajući tako druge kulture). Cvijeće poput nevena i potočarke poznato je po tome da odbija lisne uši i mušice, dok biljke poput lavande i ružmarina svojim eteričnim uljima zbunjuju insekte i tjeraju ih iz vrta. S druge strane, aromatične i medonosne biljke privlače korisne oprašivače poput pčela i leptira, ali i predatore poput bubamara i ptica koje se hrane nametnicima.
Još jedna važna prednost ove metode je što raznolikost biljaka sprječava stvaranje monokultura, koje su osjetljivije na bolesti i insekte. Kombiniranjem spororastućih i brzorastućih kultura, vrtlar stvara sklad u kojem svaka biljka ima dovoljno prostora i hranjivih sastojaka. Tako zemljište ostaje plodno, a plodovi ukusniji. Primjeri takve simbioze su brojni (poput bosiljka uz rajčicu, koji poboljšava aromu i štiti od nametnika, ili borača pored jagoda, koji čini plodove slađim) i dokazuju vrijednost vrtne ‘kombinatorike‘.
Osim povrća i voća, i cvijeće i začinsko bilje imaju važnu ulogu. Neven i kadifa ne samo da unose boju u vrt, već i privlače oprašivače, dok timijan, origano i menta svojim mirisima odvraćaju insekte. Čak i tradicionalne metode poput ‘metode tri sestre‘ (gdje se kukuruz, grah i tikva sade zajedno) pokazuju snagu zajedništva u prirodi: kukuruz daje potporu grahu, grah obogaćuje zemlju dušikom, a tikva svojim širokim lišćem sprječava rast korova.
Kad je riječ o najuspješnijim parovima u vrtu, prvo treba spomenuti rajčicu i bosiljak. Ove dvije biljke su gotovo nerazdvojne: bosiljak svojim mirisom tjera mušice i sitne insekte, a istovremeno pojačava aromu plodova rajčice. Slično tome, jagode će imati slađe i sočnije plodove ako ih posadite uz borač.
Mrkva i luk su još jedan savršen spoj, jer miris luka zbunjuje mrkvinu muhu, dok mrkva odvraća lukovu muhu. Paprike se odlično slažu sa začinskim biljem poput origana i bosiljka, koje ne samo da odbija insekte, već poboljšava rast i okus plodova.
Međutim, postoje i kombinacije koje treba izbjegavati. Na primjer, rajčica i krumpir ne podnose se dobro jer pripadaju istoj porodici, pa lako prenose bolesti jedna na drugog. Slično je i s brokulom i cvjetačom, koje ne vole blizinu jagoda ili rajčica jer ih ometaju u rastu. Krastavce ne bi trebalo saditi blizu krumpira i aromatičnih biljaka poput kadulje, jer im usporavaju rast i čine ih podložnijima bolestima.
Važno je napomenuti i da sadnja različitih biljaka pomaže i zemljištu. Na primjer, ako zajedno uzgajate mrkvu i rajčice, njihove različite dubine korijena razrahljuju tlo i obogaćuju ga hranjivim sastojcima. Slično tome, kombinacija luka, celera i cikle održava zemljište zdravim i bogatim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....