Dva tjedna nakon što je Kruno Pekas, hrvatski ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner - u javnosti poznatiji kao ‘vrtlar Kruno‘ - poslao apel na gradove i općine u Hrvatskoj da odgode košnju urbanih livada zbog zaštite ugroženih oprašivača, stigao je i prvi odgovor, onaj Grada Zagreba.
"Livadno cvijeće oprašivačima je dragocjen izvor hrane. Zato se na sve više travnjaka u gradovima među kojima je i Zagreb, odgađa košnja", navodi se u priopćenju Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.
Iako se priopćenje službeno ne referira na apel vrtlara Krune, iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba podsjećaju kako se livada leptira u parku Maksimir već 15-ak godina kosi samo jedanput godišnje, a zahvaljujući tome na toj se livadi sada mogu opaziti divlje pčele, muhe lebdjelice i leptiri koji se tamo nisu vidjeli godinama.
S takvim pozitivnim utjecajem odgođene košnje na oprašivače, dodaje se, ova je Ustanova javnost upoznala uoči Svjetskog dana pčela koji se obilježava idući tjedan. Tim se danom slave svi oprašivači, životinje ključne za opstanak ekosustava i opskrbu ljudi hranom.
PROČITAJTE VIŠE Iz Jadrana izvukli više od deset tona plastike
"Gradovi imaju važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti naše zemlje. Oni brojem vrsta i brojnošću oprašivača nerijetko nadmašuju ruralna područja s jednoličnim poljoprivrednim površinama. Životinjice koje u potrazi za hranom oprašuju biljke, ne smiju gladovati. Travnjaci trebaju ostati prošarani cvijećem, a ne se prečestom košnjom pretvoriti u ono što biolozi nazivaju zelenim pustinjama", rekla je Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba.
Najvažniji oprašivači u ovom su dijelu svijeta divlje pčele, leptiri i muhe lebdjelice koje izgledom sliče pčelama i osama.
U Hrvatskoj, ističe se u piropćenju, postoje režimi odgođene košnje - tzv. livade niskog i livade visokog cvata. Na livadama niskog cvata cvjetaju, među ostalima, tratinčice i maslačci, a na livadama visokog cvata žabnjaci, livadne kadulje, zečine i druge biljke visokih peteljki.
"Odgođenu košnju mnogi smatraju tzv. neurednom prirodom, no u prirodi ne može sve biti kao po špagi. Prirodu trebamo pustiti da bude priroda! Tada priroda posloži priču baš onakvom kakva ona treba biti", istaknula je Biljana Janev Hutinec i pojasnila da to ne znači da ljudi trebaju dići ruke od brige za prirodu. Kada bi izostao utjecaj čovjeka, Hrvatskom bi dominirala šumska klimazonalna vegetacija. To znači da bi zemlja bila prekrivena šumama. Negdje je utjecaj čovjeka na travnjake neposredan, a negdje posredan, primjerice preko domaćih životinja na ispaši. Ekstenzivna umjesto intenzivne poljoprivrede tako ima pozitivan utjecaj čovjeka na prirodu.
PROČITAJTE VIŠE ‘Pametni‘ vrtni paviljon napaja se suncem
"Travnjak, dakle, kako bi ostao travnjak, mora se kositi, a najbolji način za to u gradovima je rotiranje košnje, tj. s vremenskim odmakom kositi njezin dio po dio kako bi oprašivači stalno imali dovoljno hrane", zaključuje se u priopćenju.
Podsjetimo, vrtlar Kruno poslao je potkraj travnja poslao apel u kojem je naveo kako su pčele i brojni drugi oprašivači u proljeće u potrazi za hranom - nektarom i peludom koje pronalaze u cvijeću samoniklog bilja po gradskim travnjacima, kao i u grmlju te stablima. Budući da vrhunac njihove sezone traje do kraja svibnja jer većina samoniklog bilja u prirodi upravo u tom periodu najobilnije cvate, upozorio je kako je prerana košnja najveći udar na oprašivače i bioraznolikost.
"Odgodite košnju na koliko je god moguće više negazivih i nefrekventnih urbanih livada sve do 31. svibnja. Kod travnjaka sa slabom vegetacijom može i kasnije", napisao je, među ostalim, u apelu koji su podržale brojne hrvatske eko-udruge i građanske inicijative.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....