Na upravo okončanome velikom urbanističko-arhitektonskom natječaju u Beogradu za uređenje prostrane zone uz gradsku šumu Košutnjak projektni tim zagrebačkog ureda ALBATROSS predvođen arhitektima Alenom Žunićem i Petrom Vlahek ostvario je zapažen rezultat. Među 26 pristiglih radova dodijeljena im je otkupna nagrada, dok je prvi plasman osvojio ured arhitekta Vladimira Lojanice, dekana beogradskoga Arhitektonskog fakulteta.
Prema riječima žirija, koji su predvodili akademik Branislav Mitrović i internacionalno afirmirani ljubljanski arhitekt Vasa Perović, rad Žunićeva tima je visoko valoriziran te je u obrazloženju navedeno kako je "ovo jedan od najspecifičnijih projekata pristiglih na natječaj, prepoznatljiv po svojoj cjelovitosti i definiranju rješenja jednim potezom. Centralni motiv je zakrivljena šetna staza koja istovremeno poštuje površinu šume uz sugestivan nastavak tokova šumskog rasprostiranja i izvan natječajnog obuhvata".
Natječaj je proveden za zonu nekadašnjega Filmskoga grada koja obuhvaća čak 85 ha i objedinjuje raznolike, no zapuštene postojeće sadržaje televizije, filmskih studija, Kineziološkog fakulteta, vjerskih građevina i nekonsolidiranih stambenih inserata. Poseban izazov natjecateljima bio je kontekst koji s istočne strane ima veliku park-šumu, dok je sa zapada okružen gusto izgrađenim stambenim naseljima. Zadatak je bio ponuditi nove sadržaje koji bi revitalizirali zonu, prenamijeniti ili zamijeniti dijelove izgrađenog fonda i predložiti kreativne smjernice za uređenje zelenih predjela između građevina.
PROČITAJTE VIŠE Na jugu Zagreba niče staklena zgrada s rupom, evo tko je investitor
- Osnovna premisa našeg rješenja je da ekologija ne dolazi pri kraju kao ‘ukras‘, već se prema njezinim principima unaprijed planiraju elementi cjeline - ukratko, postavili smo tezu ‘form follows ecology‘. Svaka odluka pri oblikovanju, rasporedu zgrada i prometa nastaje kao posljedica pozitivne intervencije za ekosustav i prirodu. Imali smo sjajne suradnike i konzultante, stručnjake za održivost, ekologiju i šumarstvo koji su nam pomogli da detaljno razradimo takav koncept - pojasnio nam je arhitekt Žunić.
Rješenje Žunićeva tima je istovremeni spoj racionalne ortogonalne mreže prometa i izgradnje, i zakrivljenih, ograničenih formi šetnica i urbane šume. Cijeli obuhvat je jasno definiran i na razini zelenila koje se, kako Žunić pojašnjava, formira pošumljavanjem, uvođenjem projektiranih traka nove vegetacije s funkcionalnim drvoredima, ograđivanjem vrijednih stabala i apstinencijom od gradnje u zonama valoriziranog zelenila, a ako se i gradi na mjestu stabala, onda se ona presađuju i koriste uz objekte kao zaštita od sunca i vjetra. Pri tome, naš sustav zelenih traka, ali i taktika pošumljavanja središnjeg poteza omogućavaju povezivanje fragmentiranih elementa zelene infrastrukture u jedinstven sustav, pa je umjesto razbacanih otoka vegetacije stvoren koncept s kontinuiranim "layerom" prirode.
Adaptaciju na klimatske promjene arhitekti su riješili dispozicijom zelenila za redukciju toplinskih otoka, u stambenim zonama koriste drvo kao gradivni materijal koji apsorbira CO2, prenamjenjuju se pojedini objekti da bi se reducirala emisija stakleničkih plinova kod novogradnji.
PROČITAJTE VIŠE Mahnito se kupuju kućice iz Poljica, kad vidite cijenu bit će vam jasno zašto
- Pri unapređenju urbane bioraznolikosti primijenili smo taktike poput sadnje gustih drvoreda s koridorima za kretanje životinja, postavili smo dizajnirane ‘hotele‘ za kukce i ptice, a predložili smo i veteranizaciju mladih sadnica. Na razini cijelog obuhvata riješili smo još jednu zahtjevnu točku iz programa, a to je unapređenje kvalitete zemljišta i odvodnje vode uvođenjem podzemnih retencijskih bazena, infiltracijskih jaraka, kišnih vrtova i šumskih melioracija. Odabirom ciljanih biljnih vrsta i projektiranim sustavom odvodnje predložili smo i traženu fitoremedijaciju degradiranih prostora - ističe.
Pogleda li se detaljnije ovo rješenje, uočljivo je da su arhitekti primijenili sve suvremene standarde održivosti koristeći solarne panele i zelene krovove, točkasti smještaj punionica električnih vozila, a osim redukcije potrošnje energije uporabom obnovljivih izvora, Žunić naglašava i dodatne ekonomske modele koje su afirmirali u svome krajobraznom rješenju.
- Smatrali smo važnim osmisliti i ekonomsku isplativost ovog obuhvata za građane Beograda kroz model privatno-javnog partnerstva - kaže Žunić.
Ključni je cilj tima iz ureda ALBATROSS, uz kompozicijski skladan urbanizam utemeljen na ekološki održivim principima i tehnologiji, bio stvaranje ugodnih prostora unutar cijele zone.
- Kako priroda ne bi bila samo zelena boja na urbanističkom planu, a ugoda skupi rezultat hedonističkih želja građana, predložili smo istovremeni spoj naizgled suprotnih pojmova - ‘enjoyable sustainability‘. Mi smo naše rješenje, s ekološkim konceptom i zelenilom, vidjeli kao tvornicu kisika, generator bioraznolikosti, pročišćivač zraka ili fertilizator tla, ali s tom istom vegetacijom i fokusom na održivost ono može poslužiti i kao mjesto za šetnju ili rekreaciju u sjeni stabala, za socijalizaciju građana pri sadnji voćki, za igru na medonosnoj livadi ili za meditaciju u vrtu zaštićenom od buke gustim krošnjama - kaže.
PROČITAJTE VIŠE Vizionari iz Dubrovnika od plutajućeg otpada izrađuju nove predmete
Kao glavnu manu projekta - koja to zapravo nije - ocjenjivački je sud istaknuo nedostatnost stambenih kapaciteta.
- Nama se činilo logičnim da Beograd ne treba još jedno luksuzno stanovanje koje samo troši prostor, posebno ne u ekološki krhkom predjelu nalik našem parku Maksimir, no pokazalo se da smo jedini tako mislili fokusirajući se primarno na prirodu i javne teme koje su u našem rješenju benefit za sve građane - pojašnjava arhitekt Alen Žunić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....