INVAZIVNA VRSTA

Otrovna biljka širi se uz zagrebački potok, prolaznicima ostavljena i poruka: Dijete može umrijeti već od dvije bobice!

Šetnica uz potok Kustošak u Zagrebu i poruka na biljci 

 SNIMIO čITATELJ/
U Europu je unešena u 18. stoljeću kao ukrasna i ljekovita biljka, a danas se može vidjeti po dvorištima, uz putove i živice, na zapuštenim površinama...
U Europu je unešena u 18. stoljeću kao ukrasna i ljekovita biljka, a danas se može vidjeti po dvorištima, uz putove i živice, na zapuštenim površinama...

Na uređenoj šetnici uz potok Kustošak u zagrebačkom naselju Voltino ovih dana vlasnici pasa, djeca i prolaznici mogu naići na, čini se dobronamjernu, poruku jednog od tamošnjih stanara. Naime, na komadu papira, ostavljenom na nekakvom raslinju koje se raširilo ispred jednog od ograđenih vrtova u nizu, piše: "Oprez! Ne trgaj me, otrovan sam. Sam si kriv sebi".

image

Na jednoj biljci koja raste pokraj šetnice uz zagrebački potok Kustošak u Zagrebu osvanula je poruka

SNIMIO čITATELJ/
image

"Ne trgaj me, otrovan sam", piše u poruci

SNIMIO čITATELJ/

Iako s gramatičkom greškom, upozorenje je jasno: poručuje prolaznicima da ne diraju biljku jer je otrovna. U poruci se, doduše, ne navodi o kojoj je vrsti riječ, a ne zna ni tko ju je ostavio. Ne bi li pokušali doznati nešto više, uslikali smo biljku, a fotografije poslali jednom od naših vrtnih suradnika, koji je zaključio da je riječ o američkom kermesu, odnosno vinobojki.

image

Riječ je o vinobojki, invazivnoj biljci

SNIMIO čITATELJ/

"Otrovno ili ljekovito, kako kome", poručio nam je vrtlar.

O čemu je, dakle, riječ?

Vinobojka (Phytolacca americana L.) je višegodišnja zeljasta biljka koja može narasti do tri metra, razvijajući razgranatu i uspravnu, poprilično debelu stabljiku čija boja prelazi iz zelene, preko crvene u karakterističnu ljubičastu boju. Listovi su dugi, jajasto-eliptični, a cvjetovi mali, bijeli. Biljka je najprepoznatljivija po tamnocrvenim okruglastim bobicama koji dozrijevaju sredinom ljeta.

Biljke koje nisu za djecu: 6 otrovnih koje treba izbjegavati i 9 koje uzrokuju blage mučnine

Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je, točnije u Francusku, unešena u 18. stoljeću kao ukrasna i ljekovita biljka. S vremenom se proširila, a danas ju se može vidjeti po dvorištima, uz putove i živice, na zapuštenim poljoprivrednim površinama, u šumama... Na našim je prostorima prvi put uočena u 19. stoljeću te se smatra invazivnom vrstom jer potiskuje autohtonu floru.

image

Vinobojka brzo raste, a njeno sjeme često šire ptice koje se hrane bobicama

/SHUTTERSTOCK

Njeno sjeme često šire ptice koje se hrane bobicama. Iako se zna koristiti kao ukrasna biljka, u kontinentalnim krajevima širi se kao korov. Brzo raste, stoga je korijen potrebno kompletno ukloniti, u protivnom će iz preostalih dijelova biljka ponovno narasti.

Agroklub piše kako jedna biljka može stvoriti od 1500 do 7000 sjemenki godišnje, dok sjemenke u tlu zadržavaju klijavost i do 40 godina. Isti portal navodi kako su svi dijelovi biljke sadrže otrovne tvari, ali se njihov udio mijenja s obzirom na dio biljke, starost biljke i područje na kojem biljka raste. Mladi izdanci i mlado lišće su jestivi, ali samo prokuhani. Tako su se u Sjevernoj Americi koristili kao špinat, ali tek nakon trostrukog kuhanja i mijenjanja vode.

Jestivo samoniklo bilje ljekovito je i prepuno hranjivog potencijala, naučite ga prepoznati i koristiti

Korijen i bobice otrovni su za ljude i mnoge sisavce. Za pse i konje je dokazana otrovnost, dok je medvjedi, rakuni i vjeverice mogu pojesti određenu količinu bez posljedica. Za mnoge ptice pjevice grozdovi su bogati izvor hrane, zato se nove populacije vinobojke šire prvenstveno putem ptičjeg izmeta, piše Agroklub.

image

Korijen i bobice otrovni su za ljude i mnoge sisavce

/SHUTTERSTOCK

"Smrtonosna doza ove biljke bi za odraslog čovjeka bila oko 85 grama, što bi značilo da bi opasna doza bobica za odraslog čovjeka bila od oko 17 bobica pa na više. Dvogodišnje dijete bi moglo umrijeti već od dvije bobice. Problem je što se ova procjena bazira na pokusima provedenim na mačkama. Ipak, djecu je bolje upozoriti na otrovnost biljke.

Ako se pojede veća količina vinobojke u periodu od tri do šest sati organizam može razviti sljedeće simptome: grčeve probavnog trakta, osjećaj žarenja u ustima, grlu i jednjaku, proljev, teškoće s disanjem, vrtoglavicu i nesvjesticu, glavobolju, nepravilan rad srca, povraćanje, krvavi proljev, krvavo povraćanje, a smrt najčešće nastupa zbog paralize dišnog sustava", navodi autorica članka na Agroklubu Vesna Mijat, zaljubljenica u prirodu i agronom po struci.

image

Naziv potječe od tamnocrvenog soka iz bobica koji se koristio za dobivanje crvene boje za vino

/SHUTTERSTOCK

Zgodno je spomenuti kako se vinobojka u određenim zemljama upotrebljava protiv vodenih puževa koji su uzrok kronične tropske bolesti naziva bilharcijaza ili shistosomijaza. Uzrokuje ju parazitski metilj iz roda Schistosoma, koji živi u puževima toplih tropskih voda, a do zaraze dolazi ako su ljudi bili u kontaktu s onečišćenom vodom.

Biljke koje nikada ne treba saditi u blizini kuće: Svi znaju za bambus, a ove sadnice su još opasnije

Što se tiče ljekovite uporabe vinobojke, ona je povezana s narodnom medicinom za razne bolesti poput reumatizma, kožnih problema i nekih upala. Međutim, njezina otrovnost zahtijeva stručno znanje i krajnji oprez. Prije korištenja u ljekovite svrhe, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stručnjakom za ljekovito bilje.

Naziv

Latinska riječ za vinobojku je Phytolacca, a njezino ime dolazi od grčke riječi phyton (biljka) i latinske riječi lacca, što znači "crvena boja". Taj naziv potječe od tamnocrvenog soka iz njezinih bobica koji se koristio za dobivanje crvene boje za vino, što sugerira i domaći naziv za ovu biljku. Osim za vino, njezin se tamnocrveni sok, prema dostupnim podacima, koristio i za kozmetiku, a ponekad i za bojanje svile i vune. Naziv "americana", pak, ukazuje na porijeklo.

Razgranata vinobojka s porukom uz zagrebački potok zasad nije uklonjena, a par novih mladih biljaka može se uočiti i na drugom mjestu u neposrednoj blizini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. prosinac 2025 23:10