Na godišnjoj su razini cijene stambenih nekretnina u EU, prema podacima Eurostata, u trećem tromjesečju porasle 7,4 posto, nakon revidiranog 9,8-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja, utvrdili su statističari. U eurozoni su cijene u ljetnom tromjesečju porasle 6,8 posto, nakon 9,2-postotnog skoka u razdoblju od travnja do lipnja.
Pad cijena u Danskoj
Sve su zemlje EU, čijim je podacima Eurostat raspolagao, zabilježile rast cijena na godišnjoj razini u trećem tromjesečju, uz izuzetak Danske, gdje su pale za 2,4 posto.
Najviše su poskupjele nekretnine u Estoniji, za 24,2 posto. Slijede Mađarska i Litva s rastom cijena za 21, odnosno 19,3 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju bile za 14,8 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. U prethodnom su tromjesečju na godišnjoj razini uvećane 13,6 posto.
Gotovo isti postotni rast bilježila je u razdoblju od srpnja do rujna i Slovačka.
Najskromnije su porasle cijene u Švedskoj, za samo 1,1 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku.
Rast i pad
Usporedba s proljetnim tromjesečjem pokazuje rast cijena stambenih nekretnina u EU i eurozoni za 0,9 odnosno jedan posto.
U drugom tromjesečju bile su porasle za 2,3 posto u EU i za 2,2 posto u eurozoni.
Nekretnine su poskupjele u odnosu na drugo tromjesečje u 20 zemalja članica EU, a najsnažnije na Cipru, za 5,8 posto. Slijede Bugarska i Austrija s rastom cijena od 4,1 odnosno četiri posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u razdoblju od srpnja do rujna porasle 2,8 posto u odnosu na drugo tromjesečje kad su uvećane za 3,7 posto. Isti postotni rast bilježila je u trećem tromjesečju i Slovačka, a blizu su i Irska i Portugal s rastom cijena od 2,9 posto te Francuska, gdje su uvećane za 2,7 posto.
Najveći pad cijena nekretnina bilježila je Danska, za 3,8 posto.
Nekretnine su pojeftinile i u Švedskoj, za 3,1 posto, i Finskoj, za 1,3 posto. Slijedi Rumunjska s padom cijena za 1,2 posto te Italija i Njemačka, gdje su se spustile za jedan odnosno 0,4 posto.
