Nije mogao naći majstora pa je sam postao stručnjak: Danas diljem Hrvatske spašava kuće koje bi mnogi srušili

Dok mnogi stare zemljane kuće smatraju teretom i pri obnovi posežu za modernim materijalima, Vinko Šarkanji posljednjih godina radi upravo suprotno. Obnavlja ih tradicionalnim tehnikama i koristi iste materijale od kojih su građene prije više od stotinu godina. Zanimljivo je da se tim poslom uopće nije planirao baviti. Sve je počelo kada je poželio obnoviti stari obiteljski vinski podrum u Baranji.

- Pa, put je započeo sasvim slučajno, inače sam završio turizam, turistički menadžment i živio sam malo slobodarski, nomadski i putovao sam dosta po svijetu i htio sam u Baranji obnoviti stari vinski podrum koji je pripadao mojoj obitelji. Stari vinski podrum građen od zemlje, da otvorim hostel u njemu, uopće se nisam htio baviti majstorskim radom i zemljom, nego turizmom - započeo je svoju priču Vinko Šarkanji u emisiji Kod nas doma na HRT-u.

Dvojica braće pobjegla od korporativnog svijeta i izgradili kuću od blata: ‘Sad od nje živimo‘

Htio ju je obnoviti u izvornom obliku, to je bilo negdje 2012. i 2013., a kad se prvi put susreo sa zemljom o tome nije, kaže, znao apsolutno ništa. Podrum je želio obnoviti u izvornom obliku, no pokazalo se da je pronaći majstora za takav posao gotovo nemoguće.

- Ja sam inače sa sjevera Hrvatske, iz Novog Marofa, gdje ima jako malo zemljanih kuća, dok je, recimo, Slavonija i Baranja, dosta ljudi tamo i ne znaju da je većina kuća tamo građena od zemlje, isto tako je bio i moj podrum, htio sam ga obnoviti u izvornom obliku, no, kako nisam mogao naći majstora, slučajno sam dobio jednu knjigu o zemlji, jer nije bilo toliko informacija na internetu i YouTubeu kao danas, tako da sam krenuo raditi sam - naglasio je Vinko Šarkanji.

Vinko Šarkanji

/HRT

Prva znanja o zemljanoj gradnji stjecao je na radionicama koje je pohađao u Srbiji, gdje je upoznao ljude koji su se godinama bavili očuvanjem tradicijskih tehnika gradnje.

- Neki su rekli - ma što ćeš se mučiti, baci gore cement i to je to, i tada sam upoznao Draganu Kojićić koja vodi Earth & Craft centar kod Novog Sada u Mošorinu. Krenuo sam tamo na radionice da naučim, a s vremenom smo postali dobri prijatelji i suradnici. U početku sam više kuhao i pomagao oko radionica, ali s vremenom sam i sam počeo voditi edukacije - dodao je Šarkanji.

Kako je ispričao za HRT, iskustvo rada na desecima objekata naučilo ga je da svaka zemljana kuća traži drukčiji pristup. Način gradnje razlikuje se od regije do regije, a prije početka obnove najvažnije je procijeniti stanje konstrukcije.

- Kuće se razlikuju od mjesta do mjesta, od regije do regije, cijeli dio istočne Hrvatske, Slavonija i Baranja, Vojvodina, Mađarska, ovaj Panonski bazen, ja čim dođem na tu kuću, ja vidim kakva je i što bi trebalo s njom napraviti, je li se to uopće isplati ili ne... Pogledam kakvo je stanje uz temelj, postoji li temelj ili ne postoji, ako ne postoji, to su veliki iznosi, koje si danas rijetko tko može priuštiti - ističe Šarkanji.

- Ako je kuća u dobrom stanju, pogledam iznutra zidove, stropove, pogledam ima li pukotina, sve se dobro vidi, ako je kuća bila gospodska, znači ako je vlasnik prije 100 godina bio imućan, on si je mogao priuštiti bolje majstore koji su napravili kvalitetniju kuću - nastavlja.

Posebno upozorava da su upravo neprimjereni materijali među najčešćim razlozima propadanja starih zemljanih kuća.

- Koristim samo prirodne materijale, zato što oni najbolje funkcioniraju. S modernim materijalima, s cementom, kuće se ni ne mogu obnavljati, to je samo privremeno i to se s vremenom počne raspadati, tako da ja koristim isključivo zemlju, pijesak i slamu - naglasio je Šarkanji.

Koliko se mogućnosti krije u takvoj gradnji pokazuje i vlastiti primjer. Staru drvenu klet koju je naslijedio od pradjeda obnovio je koristeći isključivo prirodne materijale.

- Kućicu sam zapravo naslijedio, to je drvena klet od mojeg pradjeda, koju sam renovirao isključivo prirodnim materijalima, samo zemljom, pa se ljudi zapravo začude da je to zemlja, ljudi nekako zemlju povezuju s tim da se raspada, da se mrvi, ali to je nekako samo kriva predodžba koju ljudi imaju. Ali s pravim saznanjima, to izgleda zapravo dosta moderno, no ova je rustikalna, ona izgleda kao i svaka druga žbuka, budući da su prirodne boje, čak se mogu dodavati pigmenti, može se žbuka bojiti, ja koristim isključivo zemlju s raznim vrstama pijeska da dobijem nijanse i to su tako prirodne nijanse koje ljudima pašu, čovjek se osjeća prirodno, plus lijepo miriši, zdrav prostor, ugodan za boravak - dodao je Vinko Šarkanji, koji danas vodi radionice, savjetuje vlasnike starih kuća i obilazi objekte diljem Hrvatske i susjednih zemalja.

Iako je u svijet zemljane gradnje ušao sasvim slučajno, upravo ga je obnova jednog starog obiteljskog podruma dovela do zanimanja kojim se danas profesionalno bavi.