adaptacija stan

65 kvadrata, 3 nivoa i arhitektonski potpis: Stan od 65 kvadrata na Črnomercu s pogledom na grad

 BERISLAVA PICEK/CROPIX
Adaptacijom je stan ogoljen do konstruktivnih elemenata pa su pregrade ili uklonjene ili ih zamjenjuju staklene stijene te zavjese

Profil

  • INFO: višeetažni stan od oko 65 kvadrata
  • LOKACIJA: Črnomerec, Zagreb
  • PROJEKT: arhitektica Iva Letilović

Iako se vanjskim oblikovanjem ne razlikuje od zdanja građenih 60-ih godina prošlog stoljeća, zgrada na zagrebačkom Črnomercu krije bogatiju i zanimljiviju unutrašnjost koju u potpunosti dočarava stan na zadnjem katu

Građena 60-ih godina prošlog stoljeća, zgrada na zagrebačkom Črnomercu, u kojoj smo posjetili prozračan i pomalo neobično osmišljen stan, svojim oblikovanjem zapravo ne iskače od arhitektonskog prosjeka tog vremena. Njezina vanjština je jednostavna i gotovo anonimna, a unutrašnjost pak daleko bogatija i zanimljivija. Dok se penjemo na posljednji kat, za koji su nam rekli da je četvrti, primjećujemo da prevaljujemo puno veći broj stepenica nego što smo očekivali. Ulaskom u interijer koji ćemo vam danas predstaviti shvaćamo da su razlog višeetažni stanovi.

image
Tlocrt

Projektiranje stanova po principima raumplana, metodi koju je inaugurirao Adolf Loos, složeni je postupak kojim se izbjegava organizacija prostora po zasebnim etažama, već se on strukturira u prostornim jedinicama koje se međusobno razlikuju i prema visini

- Stanovi su organizirani na tri različita nivoa, gotovo na principu raumplana ili prostornog plana, metodi projektiranja, što je Adolf Loos inaugurirao u projektima svojih vila. Projektiranje prema principima raumplana zapravo je složeni postupak kojim se izbjegava organizacija prostora po zasebnim etažama, već se on strukturira u sekvencama, prostornim jedinicama koje se razlikuju ne samo po svojoj tlocrtnoj površini, nego i po svojoj visini. Prostorne dimenzije pojedinih jedinica određene su funkcijom, pa prostori koji imaju 'javniji' karakter, poput dnevnog boravka, imaju i veću visinu. Ovakav princip projektiranja u stambenoj arhitekturi karakterističan je u tipologiji obiteljskih kuća, a vrlo rijetko se primjenjuje u zgradama kolektivnog stanovanja - objašnjava nam Iva Letilović, arhitektica, višestruka dobitnica strukovnih nagrada, koja je na arhitektonskoj sceni prisutna u nizu projekta i realizacija, od kolektivnog stanovanja, javnih i muzejskih zgrada, muzejskih postava kao i konceptualnih projekata.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Prostorne cjeline stana organizirane su tako da dvije imaju visinu 2,2 metra, a dnevni boravak kao 'javniji' prostor doseže visinu od 3,5 metara

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

- Ovaj projekt odskače od tog izrazitog autorskog slijeda i predstavlja svojevrsnu stilsku vježbu, ne samo zbog svoje veličine nego i zbog svjesne projektantske nedovršenosti na koju se nastavlja vlasnik stana - naglašava.

U ovom slučaju relativno mala stambena jedinica od nekih 65 metara četvornih raspoređena je u čak tri nivoa od kojih dvije prostorne cjeline imaju visinu 2,2 metra, a treća visinu od 3,5 metara.

image
Kuhinja u razini ulaznog dijela osmišljena je kao otok sa spremištima koji je jednom stranom prislonjen uza zid
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Na nivou uz ulaz su otvorena kuhinja osmišljena kao otok jednom stranom prislonjen uza zid te blagovaonica i vešeraj. Nekoliko stepenica vodi nas do dnevnog boravka čija je najveća posebnost staklena stijena koja u punoj visini od 3,5 metara pruža pogled na istok te prostor otvara prema balkonu.

Iz dnevne zone metalne stube vode na najvišu etažu gdje su spavaća soba, kupaonica i WC. Ono što je pomalo neobično jest činjenica da su kupaonica i spavaonica međusobno odvojene samo staklenom pregradom, a intima se postiže povlačenjem zavjese ovješene između spavaće i dnevne sobe.

- U izvornom obliku stan je bio podijeljen u niz malih prostorija od kojih je svaka imala svoju namjenu: ulazni prostor, ostava, kuhinja s blagovanjem, dnevni boravak, hodnik, spavaća soba i kupaonica. Složena prostorna konfiguracija bila je poništena izdvajanjem različitih funkcija u zasebne prostore bez ikakve, osim funkcionalne, povezanosti. Intrigantan prostorni potencijal koji je sadržan u konstruktivnom kosturu građevine nestao je u nastojanju da se uklopi u tadašnji način života - prisjetila se originalnog stanja arhitektica.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

U dizajnerskom smislu interijer je projektiran prema principu bijele kocke koji budućem stanaru ostavlja slobodu u izboru potrebnog namještaja

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Naime, u vrijeme kada je građena zgrada bilo je uobičajeno da se različite stambene funkcije odvijaju u odvojenim prostorima, odnosno sobama projektiranim baš za tu namjenu: u kuhinji se kuha i jede, u dnevnom boravku zajednički gleda televizija, a u sobi spava. Današnji životni stil drastično se mijenja, različite stambene funkcije ne odvijaju se iza pregradnih zidova, stambeni prostori u sve većoj površini postaju integrirana cjelina te se briše granica između boravka, blagovanja i kuhinje, a često i spavaći dio ima mogućnost povezivanja s dnevnim dijelom.

- Osnovna namjera prilikom adaptacije bila je ogoliti unutrašnjost stana do njegovih konstruktivnih elemenata i afirmirati one kvalitete koje ova prostorna organizacija s tri različita nivoa ima. Arhitektonskim jezikom rečeno, trebalo je raumplan prevesti u open plan princip prema kojem se male sobe sa specifičnim funkcijama zamjenjuju s velikim prostorima s više različitih namjena.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Visinska razjedinjenost stana tako male površine omogućava da svaka stambena funkcija dobije svoj jasno definirani prostor a da istovremeno sve funkcije budu integrirane. Novim rješenjem pregrade se ili u potpunosti dokidaju ili se zamjenjuju staklom i zastorima. Arhitektonska intervencija u autorskom smislu je minimalna, ona samo podcrtava i naglašava one vrijednosti koje su vitalne za kvalitetan stambeni prostor, a to su prostornost, osunčanje i prozračivanje, funkcionalnost i odnos s kontekstom - opisala je Iva Letilović.

Uklanjanjem pregrada, naime, iskorištena je još jedna prednost ovog prostora, a to je dvostruka orijentacija od istoka prema zapadu, odnosno od izlaska sunca do njegova zalaska. Tako se sada u svakom dijelu stana vide obje strane svijeta, a bilo da je jutro ili večer sunčevo svjetlo je u njemu stalno prisutno.

- U dizajnerskom smislu stan je projektiran po principu bijele kocke, poput anonimnog galerijskog prostora koji ostavlja budućem stanaru slobodu u izboru neugradbenog namještaja sukladno vlastitom ukusu i financijskim mogućnostima, a ostavlja mu i pravo na grešku - zaključuje arhitektica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. studeni 2022 09:40