Ime dječjeg vrtića Videk u Brdovcu, općini u sjevernom dijelu Zagrebačke županije, sa sobom nosi priču koju mnogi odrasli iz ovih krajeva pamte još iz djetinjstva. Narodna pripovijest o siromašnom dječaku dobre i čiste duše, kojem su šumske životinje darovale novu bijelu košuljicu, temelj je identiteta ovog prostora. To je priča o tihoj dobroti, solidarnosti i pažnji, vrijednostima koje su postale i polazište arhitektonske dogradnje vrtića.
Projekt dogradnje i obnove potpisuje samoborski Kunstmanir Studio, na čelu s arhitekticom i vlasnicom Larisom Čišić, koja naglašava da je zadatak bio jasan, ali nimalo jednostavan: povećati kapacitet vrtića, a pritom sačuvati mjerilo, karakter i prepoznatljivost postojećeg objekta.
- Projekt polazi od zatečene strukture i njezinih prostorno-konstruktivnih principa. Nismo željeli imitirati postojeće stanje, nego ga reinterpretirati i razviti u novoj fazi - ističe Čišić.
Izvorni objekt dječjeg vrtića sagrađen je još 1981. godine. U sklopu aktualnog projekta izvedena je dogradnja ukupne bruto površine 750 četvornih metara, kojom su dobivene četiri nove skupne jedinice, i to dvije jasličke u prizemlju i dvije vrtićke na katu. Dogradnja je organizirana kroz dvije etaže, a oblikovana je kao razlomljeni volumen s kosim krovovima koji preuzimaju ritam i siluetu postojećeg objekta.
Takvim pristupom nova masa se razgrađuje i prilagođava mjerilu same djece, ali i neposrednog okruženja, što je bilo ključno s obzirom na rubni položaj objekta u naselju s pretežno niskom javnom i stambenom izgradnjom.
- Zadržavanje visinskog gabarita i jasnoća volumena bili su važni i u odnosu prema kontekstu, ali i prema unutarnjoj organizaciji prostora - objašnjava arhitektica.
Prostorna dispozicija proizlazi iz jasnog konstruktivnog sustava koji omogućuje čitljivu organizaciju, logičan raspored prostora i dugoročnu fleksibilnost korištenja. U tu strukturu integriran je atrij, zamišljen kao središnji prostorni element koji osigurava prirodno osvjetljenje, lakšu orijentaciju i miran unutarnji vanjski prostor za djecu.
Posebna pažnja posvećena je fasadi kao mjestu susreta starog i novog dijela vrtića. Na dograđenom volumenu primijenjena je ventilirana ljuska s limenom oblogom, odabrana zbog dugotrajnosti, jednostavnog održavanja i precizne artikulacije volumena, osobito u zonama kosih krovova i lomova mase.
Postojeći dio objekta zadržao je ETICS fasadu, a u zoni ulaza sačuvan je mural dječaka Videka, koji ima snažnu identitetsku ulogu. Autorica murala Sara Maoduš oslikala je i pročelje novog dijela objekta te zid iza tribina, čime je dodatno naglašena simbolika ove priče.
- Fasada je korištena kao sredstvo diferencijacije između starog i novog dijela, ali bez narušavanja njihove povezanosti. Koloristika murala usklađena je s bojama volumena različitih visina na starom dijelu objekta, čime se ostvaruje vizualni kontinuitet cjeline - navodi Čišić detalje na koje su obraćali posebnu pažnju u projektu.
Pogledajte kako su Larisa i Daniel staru klet u Samoboru preuredili u divan dom u zelenilu
Razlika u fasadnim sustavima pritom jasno označava faze gradnje, ali istovremeno doprinosi koherentnosti cjeline kroz kontrolirani odnos boje, materijala i mjerila.
Cijeli projekt obilježava sveden, discipliniran arhitektonski izraz. Bez formalnih "ekscesa" i suvišnih gesti, naglasak je stavljen na trajnost, jasnoću i svakodnevnu upotrebu prostora za male korisnike.
- Dogradnju smo promatrali kao ravnopravan arhitektonski čin, ne kao dodatak, nego kao logičan, suvremeni nastavak uspostavljenog prostornog sustava - zaključuje Larisa Čišić.
Poput priče o dječaku Videku, i projekt uređenja vrtića koji ponosno nosi njegovo ime tih je, odmjeren, osmišljen da dugo traje i da nosi poruku o važnosti promišljanja prije same akcije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....