Evidentirali smo i ilegalnu gradnju te smo odmah poslali kazne, kaže Plavčić
Mnogi istarski gradovi i općine pitaju se kako riješiti pitanje podivljale ilegalne gradnje i kaosa u prostoru. Mala Općina Žminj u središnjoj Istri našla je odgovor na to pitanje te je uspjela riješiti čak 300 ilegalnih objekata čiji su vlasnici platili kazne i zatražili legalizaciju. Doduše, istina je da se radi o objektima unutar građevinskih područja, ali su na ovaj način i taj dio stavili u red. I ne samo to. Boljom evidencijom svih kuća i drugih objekata na svom terenu povećali su naplatu komunalne naplate za čak oko 85 posto u odnosu na razdoblje prije 2018. godine kada su uveli GIS portal u rad Općine te realizirali projekt ENA, odnosno napravili detaljnu analizu svih nekretnina na svom području.
Riječ je o inovativnom projektu zagrebačke tvrtke Prehnit koja je među vodećim hrvatskim tvrtkama u području stručnog savjetovanja u planiranju i implementaciji geografskih informacijskih sustava (GIS) te izradi IT poslovnih rješenja i softverskih aplikacija. Žminj je samo jedna u nizu općina, ali i gradova u kojima je takav projekt implementiran. Njime je oduševljen žminjski načelnik Željko Plavčić koji je htio uspostaviti red u toj maloj općini, i to je očito uspio.
- Cilj nam je bio napraviti jedinstveni sustav povezan s našim komunalnim pogonom. Nismo radili samo GIS portal, nego i cjelovitu evidenciju nekretnina s tvrtkom Prehnit. Riječ je o projektu ENA. Njihovi stručnjaci došli su kod nas u općinu i evidentirali svaku nekretninu, kolika joj je točno površina i katnost. Tako smo dobili točne informacije što sve zapravo imamo u prostoru i gdje nije naplaćena komunalna naknada ili se plaćala samo djelomično jer nije sve bilo prijavljeno. Baš zbog toga dosta smo povećali naplatu komunalne naknade, što je puno za jednu tako malu općinu kao što je naša. Primjerice, 2018. imali smo 1,2 milijuna kuna prihoda od komunalne naknade, a 2020. godine 1,7 milijuna - rekao nam je Plavčić i pokazao kako funkcionira njihov GIS portal.
NIJE BIO IZRAŽEN PROBLEM
Istaknuo je da je tijekom evidencije bilo i neugodnih situacija, posebno za nekretnine koje nisu bile evidentirane.
- Na početku su ljudi malo negodovali, ali u konačnici su svi prihvatili da moraju izvršavati svoje obveze. Evidentirali smo i ilegalnu gradnju te smo odmah svima koji su na taj način djelovali, poslali kazne. Ljudi su to podmirili i svi su redom poslije toga podnijeli zahtjev za legalizaciju, pa možemo reći da smo mi taj problem riješili. Istina je da možda nemamo tako izražen problem s ilegalnom gradnjom kao neka druga mjesta u Istri, ali ovaj je sustav pokazao da se to itekako može. Isto tako, točno znamo gdje se što nalazi i imamo čak i mogućnost online prijave, primjerice ilegalnih odlagališta ili drugog nereda u prostoru - pohvalio se Plavčić.
Osim toga, GIS portal ne pomaže samo općinskoj upravi da u svakom trenutku ima pregled što se događa u prostoru. Kako se nalazi na mrežnim stranicama općinske uprave, svatko može dobiti uvid u prostorno-planske podatke i time se smanjila gužva u općini.
- Poanta je GIS portala da olakšamo našim stanovnicima pristup svim podacima vezanim uz prostorno-plansku dokumentaciju i položaj instalacija koje su bitne zbog namjene zemljišta i gradnje. Odmah mogu vidjeti je li neka parcela urbanizirana ili nije, prolazi li po njoj infrastruktura i koliko je ta infrastruktura daleko. Baš zbog toga imamo puno manju navalu u Općini s upitima za 80 posto. I sve im je dostupno na jednome mjestu - ističe žminjski načelnik.
ALATI ZA GEODETSKA RJEŠENJA
Na tom opsežnom projektu, koji je uveden 2018. godine, radilo je desetak ljudi: geodeti, geoinformatičari, GIS programeri te stručnjaci za baze podataka koji su radili na izradi precizne baze realnih podataka, odnosno digitalne i strukturirane evidencije nekretnina. Kako nam kaže tehnička direktorica GIS odjela tvrtke Prehnit i voditeljica projekta Žminj Anja Batina, kako bi na terenu utvrdili stvarno stanje površina i namjenu svakog objekta, koristili su dronove, geodetska mjerenja i elaborate, potom službene podatke dostupne u digitalnom katastarskom planu, zemljišnim knjigama, registru prostornih jedinica i prostornim planovima.
- Tijekom provedbe projekta koristimo brojne alate potrebne za obradu geodetskih mjerenja, potom GIS alate, aplikacije za planiranje misija leta i upravljanje dronovima, alate za obradu zračnih snimki, ali i internu aplikaciju razvijenu za određivanje namjena i površina dijelova objekata te katnosti i fotodokumentacije objekata. Nakon završetka projekta svaka gradska ili općinska uprava od nas dobiva podatke koje može ubaciti u postojeći softver za financijsko-računovodstvene usluge ili GIS rješenje koje inače koriste, s obzirom na to da je naše rješenje interoperabilno. Osim toga, možemo gradovima i općinama isporučiti i softver za vizualizaciju GIS podataka, inovativnu platformu za izradu digitalnih karata Web GIS Geoportal, koji je također kreirao naš tim razvojnih inženjera - kaže stručnjakinja.
Slične sustave razvili su za 20-ak općina i gradova u Hrvatskoj, a uz Žminj najbolje rezultate, odnosno povećanje prihoda od komunalne naknade imali su Ploče, Ogulin i Metković.
PORAST NAMJENSKIH PRIHODA
- Svi koji su dosad implementirali naš sustav bili su iznenađeni dobivenim rezultatima, s obzirom na to da projekt ENA u prosjeku donosi porast namjenskih prihoda od komunalne naknade od 20 do čak 50 posto. To potvrđuje da u velikoj mjeri postoji siva zona zbog koje je sustav izračuna komunalne naknade u nizu općina i gradova i dalje netransparentan i nepošten. Svjesni smo da postoje oni koji koriste neažurnost postojećih baza podataka kako bi izbjegli plaćanje obveza, iako time prvenstveno sabotiraju svoje sugrađane, a potom i općinu ili grad u kojemu žive, i direktno oštećuju proračun za stvarni iznos komunalne naknade. Upravo zbog takvih situacija općine i gradovi imaju mogućnost projektom ENA utvrditi stvarno stanje na terenu i na taj način ostvariti princip pravičnosti i transparentnosti u naplati za sve građane - zaključila je Anja Batina.
O PROJEKTU ENA
Uz Žminj, najbolje rezultate, odnosno povećanje prihoda od komunalne naknade imali su Ploče, Ogulin i Metković.
