Početak nove predškolske i školske godine često nas podsjeti na to koliko je važno imati dom koji se prilagođava svakom članu obitelji, jer djeca rastu brže nego što stignemo pospremiti njihove igračke, a i odraslima se potrebe s vremenom mijenjaju. Upravo zato fleksibilnost postaje ključ uspješnog doma u kojemu su izmjenjuju različite uloge.
Svjesni su toga bili supružnici Josipa i Petar Ćuk, koji su prije četiri-pet godina kupili stan površine 60 kvadrata na 13. katu trešnjevačkog nebodera, sagrađenog 1967. godine prema projektu arhitekta Slavka Jelineka. Prilikom potrage za svojim idealnim domom postavili su niz kriterija, a Josipu je kao arhitekticu ovaj stan privukao i zbog svoje fleksibilnosti koju je odmah prepoznala.
- Prema prvotnoj zamisli arhitekta Jelineka, naš stan je isprojektiran kao dvosoban. To znači da on prema izvornom stanju ima jednu spavaću sobu s dnevnim boravkom i ostalim pratećim prostorima. I on je kao takav sigurno najugodniji za korištenje i kretanje. Međutim, nama je iz funkcionalnih razloga trebala dodatna soba, a stan je tlocrtno mogao podnijeti tu transformaciju. Željeli smo dobili još jednu pregrađenu sobu koja ovisno o korisniku mijenja svoju namjenu, a time ne narušava izgled ostatka prostora. To je odgovaralo našem dugoročnom planu - prisjeća se Josipa.
Prilikom kompletne adaptacije stan su "ogolili" do nosive konstrukcije. Mijenjali su instalacije, reducirali su pregradne nadvoje u hodnicima kako bi prostor dobio punu visinu i dodatno osvjetljenje, a demolirali su i pregradne zidove kako bi kuhinju otvorili prema blagovaonici, povezanoj s dnevnim boravkom.
- Dobivanje dodatne sobe bilo je moguće jedino ‘žrtvovanjem‘ dijela dnevnog boravka, uz ostakljeni zid s pogledom na zapadni dio Zagreba. No, kako nam se ne bi dogodilo da prostorija u kojoj najviše boravimo bude mračna, odlučili smo se na transparentnu pregradu koja, i kad je zatvorena, ne smanjuje prostor te i dalje propušta svjetlost - pojašnjava Josipa Ćuk, vlasnica Yok Studija.
Upravo je atraktivna staklena pregrada omogućila fleksibilnost i transformaciju dnevne zone: kada se uvuče, odnosno sakrije u pregradni zid, dnevni boravak se poveća i pripadne mu biblioteka. To je ujedno omogućilo da ostakljeni kutak s vremenom mijenja funkcije.
Prvo su ga, kao dvočlana obitelj, koristili u ulozi radne zone, prostora za čitanje i opuštanje s prekrasnim zalaskom sunca. Tu su se po potrebi, povlačenjem zavjesa, mogli izolirati i u miru raditi ili odmarati. U toj funkciji ovaj se prostor zadržao dvije godine. No, proširenjem obitelji privremeno su ga prenamijenili u dječju igraonicu, kako bi njihova mala djevojčica imala svoj kutak u dnevnoj zoni.
U međuvremenu je Josipa osmislila, a dvije godine kasnije i realizirala sljedeću fazu tog kutka: dječju sobu. Ona će se s vremenom, kad njihova djevojčica krene u školu, dodatno prilagođavati.
- Budući da sam takvu fleksibilnost planirala u samom početku, biblioteku sam dizajnirala s donjom, zatvorenom zonom koja može poslužiti kao ormar za odjeću te gornjim, otvorenim policama za knjige. Trenutačno su i donje police biblioteke pridružene dječjem programu i sadržaju - opisuje Josipa.
Nasuprot biblioteke osmislila je "custom made" dječji krevet. Sadrži dva ležaja i dodatne ladice za spremanje igračaka i drugih stvari.
- Mobilijar je estetski dao dodanu vrijednost dječjoj sobi te približio koncept spavanja najmlađima u vlastitoj kućici - kaže sa smiješkom.
Također, soba sadrži radni stol i ostale elemente potrebne za dječju igru. Pod je obučen u hrastov parket, a istom su se koloritu pridružili i svi dječji mobilijari.
Provjerili smo zašto svi pričaju o prostoru u koji su se Brođanke "zaljubile" na prvi pogled
- Očekujem da će soba postati malena kroz par godina, jer će se broj korisnika opet mijenjati - najavljuje Josipa sa smiješkom, dodajući kako već slažu opcije: jedna je prostranu roditeljsku sobu prenamijeniti u dječju, a ne isključuje ni promjenu životnog prostora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....