Samo 30 minuta od Zagreba, njegova užarenog asfalta i nepodnošljive ljetne sparine, našli smo se u netaknutoj prirodi Samoborskog gorja. Iza nas je ostao pitomi Samobor, a vijugava seoska cesta vodila nas je do obrta za ugostiteljstvo "Slavagora" smještenog na vrhu brijega. Uz osvježavajuće pirkanje vjetra i nekoliko stupnjeva nižu temperaturu, sjeli smo na terasu gdje nas je dočekao toliko željeni osjećaj mira i tišine daleko od gradske vreve, a opet blizu glavnoga grada, s pogledom koji doslovno oduzima dah: seže na obronke Samoborskog gorja, na srednjovjekovnu utvrdu Okić-grad, sela koja okružuju Jastrebarsko i Pisarovinu, Kupsku dolinu, a u daljini se vidi i Petrova gora... No naši domaćini, obitelj Kuzmanović, pobrinuli su se da nam u sjećanju ne ostane samo pogled.
Obrt za ugostiteljstvo "Slavagora" poznato je vikend-izletište koje pruža autentičnost samoborskog brežuljkastog krajolika stopljenog s autohtonim ambijentom stare kleti i ponudom tradicijskih kulinarskih specijaliteta ovoga kraja. Mjesto na kojem se nalazi nudi savršen "bijeg" brojnim Zagrepčanima, ali i onima koje privlači autohtoni ambijent, boravak u prirodi, čaroban pogled i, naravno, ponuda lokalne hrane pripremljene na "bakin" način.
Za to su zaslužni otac Kuzma, majka Višnja te kćeri Maja i Sanja, a sve je, kažu nam, počelo vrlo spontano. Kada su roditelji prije 20 godina otišli u mirovinu, često su provodili vrijeme u obiteljskoj vikendici koja se nalazi do današnje kleti s vinskim podrumom. Budući da su ih često posjećivali i prijatelji, malo-pomalo rodila se ideja o pokretanju ugostiteljskog objekta. Prvo su kupili stari podrum sagrađen prije više od 100 godina od kamena i drvenih greda, koji je sačuvan u originalnom obliku. Na njega su nadogradili klet u istom tradicionalnom stilu, koristeći stare cigle za pod i vanjski dio kuće u kombinaciji s drvom, a interijer su obogatili zbirkom starinskih kuhinjskih i seoskih predmeta koji svjedoče o svakodnevici prošlih vremena.
- Njegujemo baštinu samoborskog kraja pa je, sukladno tome, interijer uređen seoskim motivima - kažu nam vlasnici i pokazuju detalje poput starog posuđa - ribeža, lončića, tanjura ili predmeta za uporabu koji su se koristili na selu, zatim mlinčiće, starinske pegle, valjke za tijesto, posude za mast, velike ključeve vinskog podruma, drvene škrinje, draperije i tkanja... Slike na zidovima krase motivi iz seoskog života, a uokvireni tekstovi i stihovi govore o povijesti vinogradarstva, seoskih običaja i kulturi ovoga kraja.
Obiteljska kuća koja ‘okreće leđa‘ ulici
U glavnoj prostoriji nalazi se velika kaljeva peć, a poseban je ugođaj ovdje ručati u zimskim mjesecima kad na Slavagori vlada prava snježna idila. Zimi su ceste uredno očišćene i prohodne. U ovim ljetnim mjesecima, pak, najljepše je na terasi koja je otvorena od proljeća do kasne jeseni.
Ponuda domaćih, lokalnih proizvoda, odnosno hrane i pića pridonosi sjećanju na zaboravljena vremena, a ručak podsjeća na bakin. Recepti su, naime, bakini, prabakini i mamini, a jela se pripremaju na ‘starinski‘ način. Restani krumpir, na primjer, priprema se s prethodno dinstanim lukom koji se najčešće poslužuje s pohanom piletinom. Tijesto za štrudle razvlači se ručno.
- U početku smo otvorili OPG, naglasak je bio na vinu, a kuhinja se postepeno razvijala. Nudili smo sir i vrhnje koje je i danas jako traženo, hladni narezak (samoborska salama i slanina), juhu s domaćim rezancima i pohanu piletinu s restanim krumpirom, štrukle od sira. Malo-pomalo ponuda se proširila zbog potražnje gostiju. S vremenom smo preoblikovali OPG u obrt za ugostiteljstvo. Danas nudimo ukusne likere i rakije, sok od bazge i limuna, obje bake i mama imale su ideje za kuhinju pa je sada u ponudi patka s mlincima, teleće pečenje, teleća koljenica, juha od gljiva, samoborski i zagrebački odrezak, punjeni lungić preliven umakom od gljiva, roštilj, štrudle od jabuka, knedle od šljiva, palačinke... Ponekad mama iznenadi domaćim kolačem od jagoda, višanja i tortom od mrkve - nabraja jedna od kćeri.
Hrana je sezonska; po zimi su na meniju štruklova juha, buncek, češnjovke i krvavice s dinstanim zeljem. Vegetarijancima nude sir i vrhnje kao predjelo, a za glavno jelo domaće njoke ili krokete od krumpirovog tijesta u umaku od gljiva.
Ipak, najpoznatiji su po pohanoj piletini te siru i vrhnju uz koje poslužuju domaći kruh s bučinim sjemenkama. Od pića poznati su po vinu, rakijama viljamovki i travarici te likerima od maline, višnje, kadulje i limuna... Naglasak je na domaćem, pa namirnice nabavljaju od lokalnih proizvođača provjerene kvalitete.
Svi pričaju o crnoj zgradi na ulazu u Samobor
Osim vikendom uz obaveznu rezervaciju, obrt za ugostiteljstvo "Slavagora" otvoren je i nudi mogućnost naručivanja tijekom tjedna za proslave, rođendane, poslovne ručkove i slično.
- Uspjeh vođenja ovakvog objekta podrazumijeva fokusiranje na kvalitetu, a ne kvantitetu, želimo ponuditi našim gostima najbolje od ovog podneblja. Nikada nismo otišli u širinu ponude, htjeli smo njegovati kulinarsku kulturu samoborskog kraja i ne odstupati od te ideje - zaključuju vlasnici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....