Luksuzni marketing nekretnina oduvijek se oslanjao na vrhunsku prezentaciju i estetiku prostora, često na granici između stvarnosti i pažljivo oblikovane iluzije. Profesionalno uređenje interijera, dizajnerski komadi namještaja, fotografije poput onih iz časopisa o dizajnu i precizno postavljena rasvjeta, sve to ima moć transformirati prosječan prostor u vizualno impresivan dom.
Umjesto klasičnog uređenja prostora stvarnim namještajem, sve se češće koristi digitalno “opremanje” interijera. AI alati omogućuju da se prazne prostorije virtualno namjeste, zidovi oboje, ukloni nered ili potpuno redefinira stil, i to u svega nekoliko klikova. Osim što je brže, ovakvo rješenje je i znatno jeftinije, pa ne čudi što se sve više koristi u prezentaciji nekretnina.
Novi broj magazina D&D: Stanovi i kuće u Hrvatskoj koji krše pravila - i izgledaju savršeno!
Ipak, prema pisanju New York Posta, nove tehnologije poput AI uređenih fotografija interijera, agentima za nekretnine počele su stvarati probleme na terenu. “AI staging je naglo porastao i smatram da AI staging može zavarati kupce. Često se dogodi da prostor uživo izgleda potpuno drugačije od onoga što su vidjeli na fotografijama" rekla je za NY Post Parisa Afkhami, agentica za nekretnine u New Yorku.
Kako vizuali postaju sve sofisticiraniji, i drugi stručnjaci iz svijeta nekretnina i dizajna upozoravaju na rastući problem, odnosno razliku između digitalno prikazanog prostora i stvarnog interijera koja ponekad može biti drastična. Pojavio se među njima čak i novi izraz, “housefishing”, kojim se opisuje pretjerano uljepšavanje prostora pomoću AI-a, slično kao pojam “catfishing” koji u online svijetu općenito označava lažno prestavljanje.
U jednom slučaju, razlika u uređenju i dojmu bila je toliko velika da je razgledavanje završilo gotovo odmah. “Dovela sam klijenta iz Dubaija da pogleda stan koji je vidio online. Fotografije su prikazivale moderan, minimalistički interijer i prekrasan pogled na Central Park,” rekla je Afkhami.
Stvarnost je bila znatno drugačija, niža etaža, pogled na zid i interijer ispunjen šarenim, klasičnijim namještajem. Klijent je, očekivano, odustao u svega nekoliko minuta. Stručnjaci ističu da ovdje nije riječ samo o estetici, već i o emocionalnom doživljaju prostora. Pravo uređenje interijera ima zadatak stvoriti osjećaj doma, trenutak kada se netko može zamisliti kako živi u tom prostoru.
“Najveći efekt dizajna događa se kada osoba zakorači u prostor, sjedne na kauč i počne zamišljati svakodnevni život u njemu” objašnjava dizajnerica Heather Amalaha u čemu je problem AI generiranih fotografija. Kod digitalno uređenih prostora taj osjećaj često izostaje. Osim toga, pretjerane intervencije mogu izazvati i zbunjenost, ponekad je teško razlučiti što je u prostoru stvarno, a što je digitalno dodano ili izmijenjeno.
Zbog toga se sve više naglašava važnost transparentnosti i pažnja u korištenju AI alata kako krajni rezultat nebi razočarao potencijalne kupce. Dizajn i prezentacija trebaju naglasiti potencijal prostora, ali bez mijenjanja njegove osnovne strukture, poput rasporeda, veličine ili prirodnog svjetla. Iako umjetna inteligencija može biti koristan alat u vizualizaciji ideja, primjerice kada kupci žele vidjeti kako bi prostor izgledao u drugom stilu, stručnjaci se slažu da je ključ u umjerenoj i odgovornoj upotrebi.
“Cilj nije privući najviše klikova, nego pravog kupca” zaključuju agenti za NY Post.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....