stanovanje

Istražujemo: kakva je kvaliteta života u POS naseljima u Hrvatskoj? Rezultati će vas iznenaditi

POS naselje Sopnica-Jelkovec, Zagreb

 Anđelina Svirčić Gotovac
Studija je obuhvatila šest naselja građenih po modelu društveno poticane stanogradnje u četiri grada

Stanari POS naselja u Hrvatskoj imaju vrlo podijeljeno viđenje kvalitete života u ovom tipu naselja te vrlo neujednačene uvjete života u njima na nacionalnoj razini i razini pojedinih gradova, pokazalo je istraživanje u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta koji je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu tijekom 2022. godine proveo u suradnji s Urbanističnim inštitutom Republike Slovenije iz Ljubljane.

Projekt je bio usmjeren na komparaciju kvalitete života u hrvatskim i slovenskim stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja, a obuhvatio je 2236 kućanstava u odabranim naseljima dvaju slovenskih te četiriju hrvatskih gradova: u Ljubljani i Mariboru, odnosno Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Te rezultate pogledajte ovdje. U sklopu studije, čiji su autori Anđelina Svirčić Gotovac i Ratko Đokić, dodatno je na razini Hrvatske provedeno istraživanje u šest naselja građenih po modelu društveno poticane stanogradnje, među kojima je bila tzv. Zagrebačka stanogradnja kao što je primjer Novog Jelkovca u Zagrebu. Cilj je bio dobiti uvid u stanje u tim naseljima kad je riječ o kvaliteti života i razini opremljenosti u odnosu na druga hrvatska naselja.

U Zagrebu su, dakle, obuhvaćena naselja POS Špansko - Oranice i Sopnica - Jelkovec (Novi Jelkovec, naselje koje je primarno započeto kao POS, a zatim kao Zagrebačka stanogradnja), u Rijeci POS Drenova i Rujevica, u Osijeku naselje Uske njive, a u Splitu POS Kila. U anketi je sudjelovalo ukupno 207 stanara navedenih naselja.

image

POS Kila, Split

Anđelina Svirčić Gotovac
image

POS Kila, Split

Anđelina Svirčić Gotovac

Rezultati su pokazali da većina stanara, njih 58 posto, smatra da su uvjeti života u naseljima POS-a isti kao i u drugim naseljima, gotovo trećina njih (30,9 posto) smatra da su bolji, a manje od 5 posto da su lošiji.

Promatrano na razini svakog grada, u Zagrebu se pokazala slična situacija kao na nacionalnoj razini: 52,9 posto stanara smatra da su uvjeti života isti kao i u drugim naseljima, 35,7 posto - što je postotak veći od onog na nacionalnoj razini - smatra da su uvjeti bolji, a 5,7 posto uvjete ocjenjuje lošijima.

Anđelina Svirčić Gotova ističe kako su oba zagrebačka naselja bolje opremljena i potpuno urbanistički završena za razliku od naselja u drugim istraživanim gradovima, u kojima prateća javna i zelena infrastruktura nije zadovoljavajuća i čeka jedinice lokalne samouprave da, ovisno o mogućnostima, završe njihovu gradnju.

- Kao primjer može se istaknuti Novi Jelkovec u kojem je izgrađena čak i gradska knjižnica i čitaonica, koja je vjerojatno jedina takva javna institucija izgrađena od 1990-ih godina u nekom stambenom naselju. S druge strane, POS Špansko-Oranice kao vrlo hvaljeno i u urbanističkom smislu završeno naselje, svoju je dobru opremljenost ‘moralo dijeliti‘ s tržišno i komercijalno preizgrađenim susjednim dijelovima naselja poput Pavlenskog puta, koji su nastali kao privatna stanogradnja koja javnu i prateću infrastrukturu koristi upravo u POS naselju, čime se planirana infrastruktura dodatno iscrpljuje i iskorištava uvećanim brojem stanovnika i korisnika. Takvu situaciju dodatnog pritiska na postojeću opremljenost možemo vidjeti i od strane drugih novih naselja koji koriste infrastrukturu starih naselja, poput primjerice zagrebačke Jaruščice koja pritišće Remetinec - komentira Anđelina Svirčić Gotovac.

image

POS naselje Sopnica-Jelkovec, Zagreb

Anđelina Svirčić Gotovac
image

POS naselje Sopnica-Jelkovec, Zagreb

Anđelina Svirčić Gotovac

U Splitu je pak, gdje je istraženo samo jedno naselje POS-a, inače vrlo periferno i izdvojeno, mišljenje stanara podijeljeno. Većina stanara, ali znatno manje njih nego u Zagrebu, 38,7 posto, smatra da su uvjeti života u njihovu naselju isti kao u drugim naseljima. Otprilike za petinu njih, 22,6 posto, naselje POS-a bolje je od drugih naselja, ali za 16,1 posto je lošije u usporedbi s drugim naseljima. Onih koji nisu mogli procijeniti razliku između ova dva tipa naselja bilo je više od petine, čak 22,6 posto. Autori studije smatraju kako ti rezultati govore o neodlučnosti splitskih sudionika, ali i o mogućim nedostacima naselja.

U Rijeci je izraženo najveće zadovoljstvo POS naseljima: 50 posto ispitanih stanara smatra da je kvaliteta življenja u njima jednaka onoj u drugim naseljima, a njih 47 posto da je bolja. Preostalih 3 posto nije bilo sigurno i nije moglo procijeniti razliku između naselja POS-a i drugih naselja. U Osijeku, u naselju Uske njive, čak 95 posto sudionika smatra da su uvjeti života isti kao u drugim naseljima, a 2,5 posto da su bolji. No, u Osijeku je takvih stanova i najmanje na razini istraživanih gradova.

image

POS Uske Njive, Osijek

Anđelina Svirčić Gotovac
image

POS Uske Njive, Osijek

Anđelina Svirčić Gotovac

Što se tiče razine opremljenosti potrebnom infrastrukturom i pratećim institucijama naselja POS-a u sva četiri hrvatska grada, 58,1 posto stanara smatra da su njihova naselja jednaka drugim. No, četvrtina njih, 25,6 posto, smatra da su ta naselja bolje opremljena od drugih naselja. Istodobno ih ipak najmanje, 16,3 posto, smatra da su slabije opremljena ili imaju nižu razinu opremljenosti.

Na razini grada Zagreba gotovo jednak postotak sudionika istraživanja koji smatraju da su naselja iz programa poticane stanogradnje opremljena jednako kao i druga (48,5 posto), odnosno da su opremljena bolje od drugih naselja (47 posto). Onih koji smatraju da su opremljena lošije bilo je samo 4,5 posto.

U Splitu je zanimljivo to što se procjena sudionika pokazala potpuno suprotnom od one u Zagrebu: čak 58,1 posto smatra da su POS naselja lošije opremljena, 29 posto da su jednako opremljena u usporedbi s drugim naseljima, a 12,9 posto smatra da imaju veću razinu opremljenosti.

"Naselje Kila relativno je novo i gotovo uopće nema izgrađenu prateću infrastrukturu te stoga ovi rezultati ne iznenađuju", navode autori u zaključku studije.

image

POS Rujevica, Rijeka

Anđelina Svirčić Gotovac
image

POS Rujevica, Rijeka

Anđelina Svirčić Gotovac

Nadalje, u Rijeci tri petine stanara (59,1 posto) - što je više nego u Zagrebu - smatra da su naselja iz programa poticane stanogradnje jednako opremljena kao i druga, a 22,7 posto da su opremljena bolje. Nije zanemariv ni udjel sudionika, gotovo petina (18,2 posto), koji smatraju da su ta naselja opremljena lošije.

U Osijeku dominantna većina, čak 95 posto sudionika istraživanja, smatra da su naselja POS-a opremljena jednako kao i druga, a preostalih 5 posto da njihova naselja iz programa poticane stanogradnje imaju višu razinu opremljenosti.

Jedni su zadovoljni gradnjom, drugi se žale na vlagu, malu kvadraturu...

Na otvorena pitanja o najvećim prednostima i nedostacima naselja iz programa poticane stanogradnje odgovorilo je 73,9 posto ispitanika. Pritom su kao prednosti najčešće izdvajali izdvajali dobru kvalitetu gradnje zgrade, nov i moderan izgled naselja te dostupnost mnogih usluga koje imaju u naselju (blizinu škole i vrtića, dobru povezanost s ostalim dijelovima grada, mladu populaciju, dobrosusjedske odnose). Također, stanari su izdvojili i važnost manjeg financijskog izdvajanja, odnosno jeftinijeg stana ili stanarine koji su ostvarili putem modela POS-a. S druge strane, na pitanje o najvećim nedostacima, također su isticali kvalitetu gradnje zgrade i izgled naselja, samo što su izjave bile u negativnom kontekstu. Najčešće su izdvajali općenito lošu i nekvalitetnu gradnju, manjak soba u stanu, nedostatnu površinu stana, probleme s vlagom i lošom izolacijom, pregusto sagrađene zgrade, nedostatak javnih prostora i institucija, nedovoljan broj parkirnih mjesta, lošu povezanost s gradom...

Za gotovo 40 posto stanara najam je povoljniji od kupnje

Stanarima naselja iz programa poticane stanogradnje postavljeno je i pitanje bi li bili u mogućnost kupiti stan da nije bilo mogućnosti subvencioniranja kredita.

Čak 37,2 posto sudionika izjavilo je da su u najmu, što znači da im je vjerojatno ta opcija još uvijek povoljnija i da još nisu u mogućnosti kupiti stan. U skupini preostalih sudionika koji su vlasnici stana, za njih 22,7 posto to je bila jedina opcija jer ga bez subvencije ne bi mogli kupiti. Desetina njih (9,7 posto) smatra da bi kupili stan, ali znatno teže.

"Za više od trećine stanara opcija poticane stanogradnje bila zaista korisna i bez nje ne bi imali vlastiti stan", navode autori studije.

Zanimljivo je da je značajan broj sudionika, njih 17,9 posto, stan kupio bez subvencija, što pokazuje da su prvi vlasnici stanova te su ih poslije vjerojatno prodavali ili iznajmljivali po tržišnim cijenama. Onih koji su stan mogli kupiti i na neki drugi način bilo je 3,9 posto, s time da 8,7 ispitanika posto nije željelo odgoviriti na ovo pitanje.

"Prema dobivenim podacima na razini gradova, vidi se da su uvjeti kupnje i najma stanova na razini naselja POS-a u pojedinim gradovima vrlo različiti i očito ovise o lokalnim gradskim politikama koje nisu ujednačene na razini države", navode autori.

Na razini grada Zagreba, onih koji su bili u najmu stanova POS-a bilo je najviše, čak 42,9 posto, što i ne čudi s obzirom na glavni grad i kontinuirani dolazak radne snage koja tako rješava svoje stambeno pitanje. Onih koji su stan kupili uz subvenciju i kojima je to bila jedina opcija bilo je 22,9 posto, a onih kojima bi kupnja stana bez subvencije bila znatno teža još 5,7 posto. Onih koji su stan kupili bez subvencije bilo je 8,6 posto.

U Splitu je u naselju POS-a za čak 45,2 posto sudionika jedina mogućnost bila kupnja stana uz subvenciju. Gotovo petina sudionika (19,4 posto) bez subvencije bi ga kupila znatno teže. U zbroju, više od tri petine stanara vlasnicima stanova postali su primarno zahvaljujući subvencijama. Stanova u najmu u uzorku nije bilo. Onih koji su stan kupili bez subvencije bilo je 12,9 posto. I u Splitu je, kao i Zagrebu, bio relativno velik udjel onih koji nisu htjeli odgovoriti na ovo pitanje, 12,9, odnosno 17,1 posto.

U Rijeci je, pak, suprotno nego u Splitu: čak 50 posto stanara u naseljima POS-a je u najmu. Autori studije kažu da to može govoriti i o tome da vlasnicima ovih stanova to moguće nije bila prva opcija za stanovanje, već su najmom željeli dodatno uvećati prihode ukoliko imaju drugu opciju rješavanja stambenog pitanja, ali i da stanari koji stanuju kroz model POS najma u njima ne planiraju trajno ostati.

- Za jasniji odgovor na ova pitanja trebao bi se dodatno istražiti model najma koji je kod nas vrlo kompleksna tema - kaže Anđelina Svirčić Gotovac.

Onih koji su stan u riječkim naseljima POS-a kupili bez subvencije je 25,8 posto, a onih kojima je subvencionirani kredit bio jedina mogućnost kupnje stana samo 4,5 posto. Onih koji bi bez subvencije znatno teže kupili stan bilo je 13,6 posto.

U Osijeku je u naselju POS-a bilo podjednako onih koji su u najmu i onih kojima je za kupnju stana subvencija bila prijeko potrebna, po 35 posto. Onih koji bi bez subvencije stan kupili znatno teže bilo je dodatnih 2,5 posto, a 25 posto stan je kupilo bez subvencije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. veljača 2024 22:17