KVALITETA STANOVANJA

Neočekivani podaci istraživanja: tko je zadovoljniji životom u svojim zgradama i naseljima, Hrvati ili Slovenci?

Zagreb; Ljubljana

 SHUTTERSTOCK
Zagrepčani, Splićani i Riječani bolje su ocijenili život u starim naseljima: nova su često neadekvatno opremljena i pregusto izgrađena

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Urbanističnim inštitutom Republike Slovenije iz Ljubljane provodi znanstvenoistraživački projekt pod nazivom "Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (2020.-2023.)", u sklopu kojeg je tijekom 2022. na ukupnom uzorku od 2236 kućanstava u četiri hrvatska te dva slovenska grada provedena anketa o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima, tzv. starima - izgrađenima od 1945. do 1990., i novima - izgrađenima nakon 1990. godine.

Rezultati stručne studije, čiji su autori Anđelina Svirčić Gotovac i Ratko Đokić, nedavno su predstavljeni u prostorima Tribine Grada Zagreba.

Neke od osnovnih tema istraživanja bili su elementi stambenog standarda na razini kućanstva i višestambene zgrade, zatim opremljenost i stanje naselja u općem smislu (izgled, uređenost, javna infrastruktura i usluge) te ukupno zadovoljstvo stanara kvalitetom života i stanovanja na razini stana, zgrade i naselja.

Prikupljeni podaci mogu poslužiti kao podloga za donošenje trenutačno nepostojećih stambenih stratagija u obje države

Anketno istraživanje u Sloveniji je obuhvatilo naselja u Ljubljani i Mariboru, a u Hrvatskoj ona u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Istraživanje je provedeno u ukupno 39 hrvatskih naselja - 21 starom i 18 novih. Neki od njih su Knežija, Prečko, Studentski grad, Split 3, Gornja Vežica, Sjenjak i druga stara naselja, a nova su Vrbik, Vrbani 3, Selska-Baštijanova, Jaruščica, Mejaši, Retfala nova... Među novim naseljima je i šest POS naselja te model zagrebačke i osječke stanogradnje: Oranice-Špansko, Novi Jelkovec, Kila u Splitu, Rujevica u Rijeci, Uske njive u Osijeku...

image

Istraživanje je provedeno u ukupno 39 hrvatskih naselja u Zagrebu, Splitu, Rijeci (na fotografiji) i Osijeku

/SHUTTERSTOCK

Prema riječima Anđeline Svirčić Gotovac, voditeljice projekta za Hrvatsku, rezultati su i za hrvatska i za slovenska naselja neočekivano dobri, posebno za stara naselja, za koja su ocjene često išle u rasponu od 3,5 do 4 na skali od 1 do 5 Likertova tipa.

"Rezultati istraživanja ukazuju na razmjerno visoke razine zadovoljstva stanara uvjetima stanovanja u oba tipa naselja u obje države, kako na razini stana, tako i na razini zgrade i naselja. Ipak, identificirani su i elementi stanovanja koji se mogu označiti problematičnima te za koje postoji prostor za daljnja poboljšanja. Prema sva tri navedena aspekta stanovanja, rezultati su, iako često s malim razlikama, većinom išli u korist stambenih naselja u Sloveniji, ukazujući na trend boljeg standarda stanovanja u slovenskim nego u hrvatskim starim i novim stambenim naseljima", stoji u pratećoj publikaciji.

Općenito se može reći da su stanari obiju država, ocjenjujući udobnost stanovanja, održavanje, veličinu, raspored prostorija, broj soba i ukupno zadovoljstvo stanovanjem, zadovoljni svojim stanovima i u starim i novim naseljima, s prosječnim ocjenama jednakim ili višim od vrijednosti 4,0. Pritom su Slovenci izrazili veću razinu zadovoljstva od Hrvata.

image

Anketno istraživanje u Sloveniji je obuhvatilo naselja u Ljubljani (na fotografiji) i Mariboru

/Shutterstock

"Zagreb se, u odnosu na tri preostala hrvatska grada, izdvojio prema višem stupnju zadovoljstva stanovima u starim nego u novim naseljima, što se može objasniti različitom kvalitetom novogradnje i njenom brzom gradnjom te manjkom stambenog prostora kod dijela stanara, odnosno određenim općim nezadovoljstvom novim naseljima, a s druge strane prisutnim povjerenjem i adaptiranošću na stanove u starijim zgradama i naseljima. Prema obrnutom trendu - višeg stupnja zadovoljstva stanovima u novim naseljima - između tri preostala grada u Hrvatskoj prednjačila je Rijeka", navodi se.

I pored visoke starosti zgrada u starim naseljima (između 45 i 50 godina), općenita razina zadovoljstva, mjerena prema kriterijima kvalitete izgradnje zgrade, održavanja, energetske učinkovitost, vanjskog i unutarnjeg izgleda te ukupnog zadovoljstva zgradom, i dalje je bila razmjerno visoka, iznad točke 3,5 na nacionalnoj razini. Također, i ovaj je segment stanovanja u starim naseljima bolje ocijenjen u Sloveniji nego u Hrvatskoj, dok su nova naselja bila jednako ocijenjena. "U tom je aspektu važno naglasiti da je u slovenskim starim naseljima tzv. energetska obnova višestambenih zgrada sustavnije i cjelovitije provedena nego što je to slučaj u Hrvatskoj", dodaje se.

Stara naselja u hrvatskim gradovima izdvajala su se prema nižim ocjenama za vanjski i unutarnji izgled zgrade te njihovu energetsku učinkovitost, odnosno vrlo slabu energetsku obnovu. Primjerice, najniži je rezultat zabilježen za stara naselja u Zagrebu (3,2 za energetsku učinkovitost) i Splitu (3,2 za unutarnji izgled zgrada).

image

Travno

Anđelina Svirčić Gotovac

Starim naseljima smatraju se ona izgrađena od 1945. do 1990. godine. Neka od starih zagrebačkih naselja obuhvaćena istraživanjem su Travno i Trnsko

image

Trnsko

Anđelina Svirčić Gotovac

Ukupne prosječne ocjene zadovoljstva općim obilježjima stambenog naselja (opća uređenost, gustoća izgrađenosti, izgled naselja, sigurnost, mir, čistoća, zelene površine, dječja igrališta i ostale vanjske javne površine u naselju) kretale su se oko vrijednosti 4,0 i ponovno su bile nešto više u oba tipa naselja u Sloveniji.

- Najzanimljivije je da je u tri hrvatska grada iz uzorka, Zagrebu, Splitu i Rijeci, ukupno zadovoljstvo naseljem veće u starim naseljima nego u novim, dok je samo u Osijeku veće u novim naseljima. Tome su posebno pridonijele ocjene o odrednicama izgrađenog prostora, javnim i zelenim prostorima i opremljenosti primarnim institucijama kao što su vrtići, škole, dom zdravlja i pošta, koji češće i više postoje u starim nego u novim naseljima i koja su urbanistički planirana kao stambene cjeline, što je danas sve manje slučaj. I stoga su stanari i zadovoljniji. Nova naselja su često neadekvatno opremljena i nedostaju im i javni i zeleni prostori te institucije. Pregusto su izgrađena i osim stanogradnje često nema dovoljno prateće infrastrukture, koju ‘posuđuju‘ od starih naselja i dodatno je opterećuju. U tom smislu bolje su prošla ona naselja koja su inkorporirana u grad nego periferna naselja, kao primjerice Jaruščica u kojoj nema ni vrtića ni škole - komentira Anđelina Svirčić Gotovac.

image

Jarušćica

Anđelina Svirčić Gotovac

Novim naseljima smatraju se ona izgrađena nakon 1990. godine. Istraživanje je, među ostalim, obuhvatilo stanare naselja Jarušćica i Vrbani III u Zagrebu

image

Vrbani III

Anđelina Svirčić Gotovac

Razlika između starih i novih naselja u oba slovenska grada bila je manje izražena.

Među najistaknutijim problemima s kojima se susreću u svojim naseljima stanari su naveli nedovoljno odvoženje otpada i nečistoća, odnosno razbacivanje smeća; manjak zelenih površina i ostalih javnih te biciklističkih površina; probleme s nedostatnom pratećom infrastrukturom; nerazvijenu kulturu stanovanja; starost i zapuštenost naselja te (pre)veliku gustoću izgrađenosti; nedovršenost naselja i manjak parkirališnih mjesta.

Cilj projekta, koji financiraju Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) i Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS), bio je dobiti detaljnije uvide u prednosti i nedostatke života i stanovanja u starim i novim naseljima u obje države koje nesumnjivo imaju sličnu stambenu tradiciju i naslijeđe, a još uvijek nemaju stambenu strategiju. Upravo bi ova znanstvena podloga gradskim i državnim razinama vlasti mogla poslužiti kao okvir za daljnje definiranje javnih politika u domeni stanovanja u Hrvatskoj i Sloveniji.

- Općeniti zaključak bio bi da je tzv. cjelovita obnova naselja nužna kako bi se i stara i nova naselja adekvatno opskrbila i obnovila; jedna zbog zapuštenosti i starosti, a druga zbog nepostojećeg urbanizma i tržišnog modela novogradnje - kaže Anđelina Svirčić Gotovac.

Kronični nedostatak parkirnih mjesta

Uređenost prometa ocijenjena je niže u odnosu na druge razmatrane aspekte stanovanja, zahvaljujući prvenstveno nezadovoljstvu stanara dostupnošću parkirnih mjesta. Općenita razina zadovoljstva stanara starih naselja bila je viša u Hrvatskoj nego u Sloveniji, dok je za nova naselja bilo obrnuto. Općenito najlošije ocijenjeni element - dostatnost parkirnih mjesta, pokazao se boljim u novim nego u starim naseljima kod svih gradova, prvenstveno zahvaljujući integriranju podzemnih garaža u novogradnju, čime se djelomično ublažava kronični nedostatak parkirnih mjesta.

Dodatni zanimljiviji rezultati iz objavljene studije

* Prema aspektu dostupnosti osnovnih ili primarnih usluga u naselju (javnog prometa, škole, dječjeg vrtića, ljekarne, pošte, banke, dućana s prehranom i doma zdravlja) razine ocjena su jednake ili više od vrijednosti 4,0, s višim sumarnim prosjecima u naseljima u Sloveniji nego u Hrvatskoj

* Prema urbano-ekološkim uvjetima u hrvatskim naseljima (kvaliteta zraka i vode, razina buke te upravljanje i odvoženje otpada), ukupna prosječna ocjena bila je jednaka u starim i novim naseljima. Stanari su bili najviše zadovoljni kvalitetom vode, potom kvalitetom zraka te razinom buke

* Najniži stupanj zadovoljstva iskazan je prema kriteriju odvoženja otpada, koji je bio relativno nisko ocijenjen u oba tipa naselja. Osijek je u ovom pogledu bio izuzetak, s odvoženjem otpada kao najbolje ocijenjenim kriterijem, ali s kvalitetom vode na zadnjem mjestu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. veljača 2024 19:43