VELIKA OBNOVA

Veliki plan Europske komisije: Žele obnoviti čak 46 milijuna zgrada, ali ključna stvar ostaje nejasna

Fondovi EU dosad su pokrivali 85% troškova. Hoće li ostati tako? Ako hoće, tko će podmiriti 15%, pitaju

Ilustracija

 Darko Tomas/Cropix

Europski parlament ovoga je ožujka usvojio Direktivu kojom želi unaprijediti energetsku učinkovitost zgrada diljem Unije. Na prvi pogled djeluje sjajno; osvježenje fasada u starim gradskim jezgrama, smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, pojeftinjenje režija..., i to sve na račun EU.

No, priča je zapela u fazi trijaloga, finalnog pregovora koji je počeo između europskih institucija, jer sve veći broj država članica strahuje da bi cijenu obnove zgrada, u konačnici, najskuplje mogli platiti sami građani.

O čemu se radi? Direktiva EU predstavlja obvezujući pravni dokument koji, jednom kad je usvojen, od država članica zahtjeva postizanje dogovorenog cilja, ali im nudi određenu fleksibilnost, poput vremenskog roka ili sredstava, kojim će taj cilj u konačnici biti postignut.

Ambiciozan cilj

Direktiva koju je EP usvojio u ožujku ove godine propisuje da bi do 2033., dakle za 10 godina, trebalo biti obnovljeno između 17 i 22 posto zgrada u EU, što je otprilike 46 milijuna jedinica. Prioritet će biti dan onim zgradama koje su izgrađene prije 1945., za koje je EP procijenio da imaju najlošije energetske standarde. Da bi se to uspjelo ostvariti do zadanog roka, građevinski sektor hitno će morati dodati najmanje 10 posto novih radnih mjesta, što je još jedan vrlo ambiciozan cilj za 15 država članica koje su prošle godine prijavile velike deficite radnika u tom sektoru.

No, onda dolazimo do možda i najvećeg problema. Tko će to platiti? Da, većinu troška bi trebali pokriti EU fondovi, jer je misao vodilja cijele priče učiniti Europu energetski neutralnom do 2050. Međutim, oni su do sada pokrivali tek 85 posto troškova. Hoće li omjer ostati isti? Ako hoće, tko će podmiriti ostalih 15 posto? Vlasnici? Italija, jedna od zemalja koja se zbog starosti svojih zgrada najglasnije protivi Direktivi u trenutnom obliku, predstavila je izračun prema kojem bi vlasnicima stanova pričuve mogle porasti za čak 60 posto.

- Ovaj zakonski paket predstavlja ideološku batinu kojom se propušta dobra prilika za iskorak po pitanju povećanja energetske učinkovitosti zgrada u EU. Dogmatski pristup nepotrebno opterećuje suštinski dobar prijedlog, a posebno sam zabrinut oko toga kako će se reforma odraziti na građane s najmanjim prihodima - objasnio je hrvatski europarlamentarac Ladislav Ilčić koji je u ime svoje stranačke grupacije ECR služio kao izvjestitelj iz sjene za to izvješće.

Da treba biti oprezan pri nametanju obveznih ciljeva, smatra i zastupnik Tomislav Sokol iz redova HDZ-a.

- Zgrade u EU uzrokuju 40 posto potrošnje energije, no ne smije se dogoditi da trošak predstavlja nerazmjeran udar na džepove europskih građana - tvrdi Sokol. - Zeleni ciljevi moraju se ostvariti, ali sam na plenarnoj sjednici u ožujku glasala suzdržano zbog mnogih problematičnih dijelova i otvorenih pitanja koja trenutačna verzija direktive ostavlja - poručila nam je zastupnica Željana Zovko.

Zastupnica SDP-a Romana Jerković, članica nadležnog odbora ITRE, smatra kako će upravo građani najslabijeg imovinskog stanja u konačnici najviše profitirati od ambicioznih ciljeva predstavljenih u ovoj direktivi Europskog parlamenta. Zaštitne mjere - Građani koji žive u zgradama s najlošijim energetskim karakteristikama plaćaju neproporcionalno visoke račune za energiju. No, vodimo računa o njihovim pravima pa smo iznijeli zaštitne mjere temeljem kojih države članice mogu prilagoditi minimalne standarde vlastite energetske učinkovitosti - rekla je Jerković.

Zastupnik IDS-a, Valter Flego, drži kako bi se Vlada RH trebala uključiti u pregovore.

- Podržao sam direktivu jer je to jedino bilo ispravno, ali riječ je o financijskom izdatku koji je za većinu građana uistinu prevelik. Vlada bi trebala napraviti plan suradnje s regionalnim i lokalnim vlastima - zaključio je Flego.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. veljača 2024 02:55