U Novinarskom domu održan je stručni skup "Tržište nekretnina Republike Hrvatske", u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb, jučer, u petak. U sklopu skupa predstavljena je publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2022. godini“.
Sudionike su u uvodnom izlaganju pozdravili državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir i ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb dr. sc. Tajana Barbić. Publikaciju su predstavili državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir i dr.sc. Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb.
Državni tajnik Željko Uhlir naglasio je kako je podloga za izradu publikacije Pregleda tržišta nekretnina Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina koji obvezuje Ministarstvo da jednom godišnje za prethodnu godinu izdaje Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske, a ovo je ujedno šesto po redu izdanje ove publikacije čiji je osnovni cilj upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina, što predstavlja značajan doprinos ne samo većoj kvaliteti procjena, već i transparentnosti tržišta.
Pad broja kupoprodaja nekretnina u odnosu na 2021. godinu
Na tržištu nekretnina u 2022. godini ostvarene su 116.734 kupoprodaje, što u odnosu na 2021. godinu predstavlja pad od 12,9 posto. Usporedbe radi, u 2021. godini ostvaren je međugodišnji rast broja kupoprodaja za 30 posto, dok je u 2020. ostvaren međugodišnji pad od 7,7 posto. U 2022. godini najveći dio kupoprodaja čine kupoprodaje stanova. Tako su u 2022. ostvarene 29.952 kupoprodaje stanova/apartmana te su činile četvrtinu ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina te godine. Zatim slijede kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, njih 28.887 (24,7 posto ukupnog broja kupoprodaja) te kupoprodaje građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 20.479 (17,5 posto ukupno ostvarenih transakcija). Kupoprodaja obiteljskih kuća zabilježeno je 18.064, što je činilo 15,5 posto ukupnog broja ostvarenih kupoprodaja na tržištu nekretnina 2022. godine.
Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju poput Zadra, Splita i Rijeke, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističe Osijek. U ovim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana. Kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom pojasu izvan većih naselja, na otocima i zaobalju, dok kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.
Prosječna vrijedost nekretnine iznosi 72.705 eura
Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo u 2022. godini iznosila je 72.705 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 59.597 eura, a gledano u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP) kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 13 posto BDP-a 2022. godine. Za usporedbu, taj je udio 2021. godine iznosio 14 posto.
Najskuplji stanovi su u Rovinju, Opatiji, Dubrovniku i Splitu
Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana, iznad 2.500 eura po m2, pored Rovinja (2.690 eura po m2), bilježe i gradovi Opatija (2.634 eura po m2), Dubrovnik (2.558 eura po m2) i Split
(2.547 eura po m2). Medijalna cijena u rasponu od 2.000 do 2.500 eura po m2 kuna zabilježena je u Krku, Malinskoj-Dubašnici, Vrbniku, Hvaru, Župi Dubrovačkoj, Baškoj Vodi, Baškoj, Lovranu, Punatu, Omišu i istarskom Novigradu. Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana od 1.929 eura po m2 smjestio u grupu od 54 JLS-a u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće 4 u rasponu od 1.501 od 2.000 eura po m2. Pored Grada Zagreba, Velike Gorice i Stupnika koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 51 JLS-ova ove grupe obuhvaća 38 priobalnih i 13 otočnih JLS-ova. Pritom je najviša medijalna cijena prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježena u Poreču (1.979 eura po m2), a najniža u Općini Starigrad, od 1.504 eura po m2. U 48 JLS-ova medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 1.500 eura po m2. I u ovom cjenovnom razredu većina JLS-ova, njih 33, smještena je u priobalnom području i na otocima, dok se preostalih 15 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje. Medijalne cijene stanova/apartmana do 500 eura po m2 obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, njih 22.
Najskuplje kuće na Cresu i Visu
Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom kupoprodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama iznad 2.000 eura po m2 izdvajaju se Cres (2.897 eura po m2) i Vis (2.450 eura po m2). Medijalna cijena kuća iznad 1.500 eura po m2 postignuta je i u Dubrovniku (1.746 eura po m2) i Komiži (1.527 eura po m2). Medijalne cijene obiteljskih kuća u rasponu od 1.001 do 1.500 eura po m2 zabilježene su u 10 JLS-a. Nadalje, od ukupno 54 grada i općine koliko ih se nalazi u razredu medijalne cijene kuća od 501 do 1.000 eura po m2, svega su tri grada smještena u kontinentalnom dijelu zemlje: Zagreb, Varaždin i Županja. Cijene od 201 do 500 eura po m2 postignute su u 61 JLS-u, od čega je čak njih 57 smješteno u obalnom i priobalnom dijelu zemlje, dok u kategoriju medijalne cijene kuća po m2 do 200 eura ulazi 239 JLS-ova, uglavnom smještenih u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.
U priobalju najmanja priuštivost stana
Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost "indeksa priuštivosti" veća od 30 posto, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi sedam JLS-ova - Dubrovnik, Baška Voda, Hvar, Rovinj, Gradac, Funtana i Baška. S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je "indeks priuštivosti" iznosio 4,6. Grad Zagreb bilježi vrijednost indeksa priuštivosti od 14,8, a njegovi stanovnici su za prosječan godišnji neto dohodak mogli kupiti 6,7 m2 stambenog prostora.
Podatci su to iz publikacije Pregled tržišta nekretnina 2022. koju je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Pregled tržišta nekretnina 2022 sadrži podatke o stanju na tržištu nekretnina u 2022. godini kao i godišnja promjena odabranih pokazatelja u odnosu na 2021. godinu, i to na razini cjelokupne zemlje, županija, pojedinih jedinica lokalne samouprave (JLS), a za Grad Zagreb i na razini katastarske općine.
