Pet glavnih kriterija za kupnju stana nije teško definirati: lokacija, mikrolokacija, površina, cijena i stanje nekretnine. No, na popis bismo svakako trebali dodati orijentaciju i, rekli bismo, poziciju unutar zgrade. Potonje, čini se, ima sve veću ulogu. Nadija Brnelić, iz riječke agencije Molo Longo, kaže kako se potencijalni kupci vrlo često odmah izjasne oko toga na kojem bi katu željeli kupiti stan, a to im je nerijetko i odlučujući faktor pri donošenju odluke.
- S obzirom na cijene nekretnina, mislim da im to nikad nije bilo važnije. Nekada su stanovi "pod pločom", odnosno stanovi na zadnjim katovima tipičnih riječkih peterokatnih stambenih zgrada bez dizala, bili znatno jeftiniji, pa su kupci pristajali na njih zbog privlačnije cijene. Međutim, danas se ne može reći da su ti stanovi i dalje jeftini, jer su cijene svih nekretnina jako skočile - kaže.
Dodaje kako više ništa ne stoji 1000 ili 1200 eura po kvadratu, pa čak niti sutereni, koje se često opisuje kao najnepoželjnije, a samim time i najpovoljnije stanove. Stoga kupci, ako već izdvajaju veliku količinu novca za kupnju stana, žele imati mogućnost odabira.
Svaka etaža ima svoje prednosti i mane, a odabir ovisi o afinitetima, željama i potrebama kupaca, ali i o financijskim mogućnostima. Naime, razlika u cijeni stana, ovisno o tome nalazi li se u suterenu, na prvom, petom ili 16. katu, može se mjeriti u tisućama eura. Naravno, nije isto nalazi li se taj stan u zgradi s ili bez dizala, je li riječ o novogradnji ili starogradnji... Nadija Brnelić izlaže zanimljiv primjer...
- Ako uspoređujemo stan površine 50 kvadrata na prvom katu, u zgradi bez lifta, i stan iste površine na zadnjem, recimo, petom katu, u zgradi bez lifta, razlika u cijeni bit će i do 20.000 - 30.000 eura. Naravno, stan na prvom katu bit će skuplji - kaže.
Na području Rijeke, dodaje, najtraženiji su stanovi uvijek do drugog kata u zgradi bez lifta, ili do desetog kata u zgradi s liftom. Ovisno o tome koliko je zgrada visoka, najčešće se traži neka sredina.
Iako je Rijeka poznata po svojim neboderima, čini se da se potražnja smanjuje s višim katovima.
- Ako govorimo o neboderima, u mnogim razvijenim zemljama cijene stanova rastu što je viši kat, dok je kod nas obrnuto - ističe.
Situacija u novogradnjama s dizalom, kaže, nešto je drugačija, iako i tu najbolje prolaze stanovi u sredini zgrade ili u prizemlju, gdje se šire i na okućnicu, pa se dobiva privlačan način stanovanja, poput onog u kući, s vlastitim dvorištem. Suprotno očekivanjima, luksuzni penthousei su iznimka, a čine tek jedan posto ponude na riječkom tržištu.
U suradnji s agencijom Molo Longo, izdvajamo neke od prednosti i nedostataka stanova, ovisno o njihovoj poziciji unutar stambene zgrade.
