Kako će Zagreb izgledati za pet ili deset godina? Na to pitanje nema jednostavnog odgovora, no jedno je sigurno - prometna infrastruktura bit će ključni faktor u određivanju smjera razvoja grada, ali i u oblikovanju cijena nekretnina.
Novi Zagreb dobiva novu tramvajsku prugu na Sarajevskoj cesti, prvu nakon dugog niza godina. Uz nju će vrlo brzo početi nicati nova stambena naselja, a cijene kvadrata dodatno će rasti. Ali to je tek početak.
U planu su tri velika prometna projekta koja bi mogla značajno promijeniti tržište nekretnina: produžetak Kolakove i Branimirove u smjeru istoka, tramvajska pruga do Borongaja i studentskog kampusa preko proširene Vukovarske te izgradnja Jarunskog mosta sa Šarengradskom avenijom.
Trenutni favorit
Dino Banda iz agencije Maklen nekretnine za portal Bauštela.hr ističe da je Trešnjevka i dalje najpoželjnija lokacija u Zagrebu.
"U zadnjih par godina, cijene su jako narasle. Kupci iz Dalmacije notorno su voljeli ulagati u Trešnjevku, a sada se i to mijenja. Novogradnja ondje sada je i po 6 ili 6 i pol tisuća eura po kvadratu", pojašnjava. Iako cijene rastu u cijelom gradu, Trešnjevka je postala sve manje dostupna prosječnom kupcu.
Budući epicentar rasta
Borongaj i okolna Peščenica imaju veliki potencijal.
"Uz VMD-ov projekt na raskrižju Vukovarske i Heinzelove te dva Pionirova naselja, tramvajska pruga mogla bi transformirati Borongaj i okolicu", objašnjava Banda. Prema njegovim procjenama, cijene nekretnina u toj zoni mogle bi, kaže, rasti i do 15-20 posto.
Primjerice, kuća u Borongajskom lugu koja danas vrijedi oko 290 tisuća eura mogla bi doseći i 350 tisuća, dok četverosobni stan od 220 tisuća eura može narasti na 260 tisuća eura.
"Tramvajski koridori tradicionalno povećavaju pristupačnost i vrijednost nekretnina. Stanovi u tramvajskim zonama uvijek su poželjniji zbog praktičnosti i mobilnosti", dodaje Andrej Vučković iz Eurovillea za Bauštela.hr.
Neiskorišteni potencijal
Još veći rast mogao bi se dogoditi u Dubravi i Sesvetama, gdje se planira produžetak Kolakove u tri faze, povezujući ga s Branimirovom.
"Kad se projekt realizira, mogla bi krenuti masovna gradnja. Vizura tog dijela grada za pet do deset godina mogla bi biti potpuno drugačija", ističe Banda.
Cijene u Dubravi su danas prosječno oko 3500 eura po kvadratu, dok su prije nekoliko godina bile tek 2000 - 2500 eura. Novi prometni pravac u istočnom dijelu grada donijet će rasterećenje Branimirove i bolju povezanost s centrom, što će dodatno ubrzati urbanizaciju i podići cijene.
Zapad Zagreba
Na zapadu grada, Šarengradska avenija i Jarunski most trebali bi prometno rasteretiti okolno područje, ali njihov utjecaj na cijene nekretnina neće biti toliko velik. Razlog je ograničeni prostor za stambenu izgradnju, iako bi se ondje mogli razvijati poslovni prostori.
"Očekujemo porast potražnje za stambenim jedinicama u okolnim kvartovima, osobito u blizini tramvajskih linija. Velika ulaganja u gradsku infrastrukturu povlače dodatne pogodnosti za građane", objašnjava Vučković za Bauštela.hr.
Dva kvarta koja bi mogla ‘eksplodirati‘
Prema procjenama stručnjaka, najveći rast cijena kvadrata u idućim godinama očekuje se upravo na Borongaju i u Dubravi. Ondje postoje velike površine spremne za gradnju, a planirani prometni projekti dat će snažan poticaj razvoju. Stanovi i kuće u tim četvrtima mogli bi u vrlo kratkom roku poskupjeti i za petinu, a dosad zapostavljeni istok Zagreba postat će novo gradsko žarište za investitore i kupce.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....