Mnogi su veliki svjetski gradovi iskoristili činjenicu da su smješteni na rijeci i razvili su bogat život na obalama. Mnogi, ali ne i glavni grad Hrvatske. "Može mi netko objasniti zašto Zagreb nije bolje iskoristio Savu?", zapitala se jedna hrvatska korisnica Reddita, ističući da "svaki grad kroz koji prolazi rijeka nekako živi s njom":
- Gradovima poput Budimpešte plove razni turistički brodovi, a mostovi i šetnice su atrakcija za sebe. Što sa Zagrebom i Savom? - pita se ona.
Odgovore nije trebalo dugo čekati, bilo je puno onih koji su ponudili argumente zašto je tome tako:
- Zato jer se Zagreb prvotno nije razvio pored Save, nego na brežuljcima podno brda. A razvio se na brežuljcima jer mu je Sava bila prijetnja. Na ovom dijelu korito je plitko, uzak tok, izlijeva se... Tek 70-ih (godina prošlog stoljeća), kad su se napravili nasipi i kanali za odvodnju, Sava je postala mjesto gdje se nešto može planirati. Pošto je grad već imao svoj centar daleko od rijeke, Sava je predviđena kao mjesto za sport i rekreaciju. Naravno da se može koristiti bolje, ali Zagreb nije Budimpešta i nikad neće biti grad na rijeci - zaključio je jedan korisnik.
- Zagreb nije grad na Savi. Sava je kroz povijest naplavljivala i uzrokovala veliku štetu. Osim toga, sve donedavno nije ni bila u današnjem toku, već u nizu jezera, riječica i pritoka. Zagreb je grad pod Medvednicom - prisnažio je drugi.
Neki su ustvrdili da je više razloga - povijesnih, urbanističkih i praktičnih - zašto zagrebačke obale Save izgledaju kako već izgledaju:
- Nema nekog posebnog turističkog potencijala, u Beču i Budimpešti rijeka ide kroz grad, imaš što razgledavati. Što bi u Zagrebu gledao iz broda, nasip sa svake strane? Toplanu na Borovju, dokle je Sava plovna? I to plovna uvjetno rečeno, generalno je preplitka. Jednostavno nema povijesne jezgre uz obalu koju je moguće razgledavati, a mostovi sami po sebi nisu lijepi i nisu turističke atrakcije. Nekad je tamo bilo kupalište, ali u glavama ljudi nije realno da bi to ikad više zaživjelo, iako je Sava već godinama čista i u načelu pogodna za kupanje, ali više nema te javne percepcije. Maksimalni doseg je nekakva rekreacijska zona.
Nekima to nije bio dovoljno dobar razlog za dići ruke od života na obali:
- Ima ogromni ekonomski potencijal. Izgradi par hidrotehničkih građevina, ukroti vodostaj, sruši nasipe i dobio si novo građevinsko zemljište. I to 200 metara sa svake strane x 20 km u dužinu. Sasvim dovoljan razlog.
Naravno, taj je odgovor odmah izazvao posebnu raspravu:
- Pitanje je izvedivosti, Sava je divlja rijeka s velikim oscilacijama vodostaja, brzo reagira (na kiše ili topljenje snijega), ne lokalno nego iz Alpa i Slovenije, hrani se i pritocima drugih rijeka, rušenje nasipa bilo bi samoubojstvo - napisao je jedan korisnik, a drugi je dodao:
- Akumulacije i retencije bi se gradile prije Zagreba, u Zagrebu bi se produbilo korito i izgradio bi se veliki i funkcionalniji kanal Sava–Odra–Sava. Ali izgleda da je samo meni šaka u oko i neviđena sramota da u 21. stoljeću grad koji se kiti da je mittel-europska metropola usred grada ima nasipe zemljurine i to 200 metara od glavnog korita, a između nasipa i rijeke je šikara.
- Pa ne mogu napraviti most preko Save u nekoliko desetljeća, kako će nešto više, kompliciranije i skuplje? Trebalo bi regulirati vodostaj Save (brane, hidroelektrane itd.) i onda tek urbanizacija obala. To je projekt koji bi trajao 10+ godina. A naši političari gledaju od izbora do izbora. Druga stvar je što je to moguće jedino uz suradnju države i grada. Je li potrebno objašnjavati? - pitao se jedan korisnik te društvene mreže.
- Ljudi su bježali od malarije prema obroncima Medvednice. A kad se riješio taj problem, izgrađena je pruga koja je presjekla grad. Kada se prešla pruga prema jugu, izgrađen je autoput (današnja Slavonska) koji je opet presjekao grad. Tek onda ide Sava, pa Novi Zagreb. Urbanistički kaos od samog starta - uvjeren je jedan komentator.
- Sava je u Zagrebu plitka i povijesno je bila prijetnja, a ne blagodat. Zagreb se zato nije razvijao uz rijeku nego dalje od nje. Centar grada je, za razliku od nekih drugih, daleko od rijeke. Bi li se mogla bolje iskoristiti? Možda. Meni osobno je čak i drago da nije, nego da ostaje prirodna i oaza zelenila i mjesto za rekreaciju, bolje nego da je obala izbetonirana - napisao je jedan korisnik, s čime se složio drugi:
- Od ponešto sam ljudi čuo, naravno da su svi stranci, da su oduševljeni tim pojasom uz Savu. Rijetko koji grad u Europi ima tako veliku zelenu površinu 15 minuta laganog hoda od glavnog željezničkog kolodvora. Da, možda bi se taj pojas mogao bolje iskoristiti, ali isključivo u rekreacijske svrhe. Isto tako, valjalo bi ponešto drveća posaditi na kruni nasipa... Neka ostane ovako, ne trebaju nam turistički brodovi.
- Zagreb je zapušten grad od davnih dana. Radi poplave iz 60-ih, uglavnom, ali moglo se sanirati i složiti nešto. Ali eto, tu se ne smije ništa raditi. Ljudi nisu objektivni, u Zagrebu se ništa ne radi. Ja se sjećam dva projekta otkad sam živ, Muzej suvremene umjetnosti i Arena Zagreb. Bitno da svi pričaju o nekakvoj centralizaciji i o tome da su svi novci u Zagrebu. Ne znam samo tko ih troši, duplo veći proračun od Beograda imamo, a nikakvi projekti se ne rade - pesimistički je zaključio korisnik Reddita.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....