Što je zajedničko industrijskoj konoplji, ovčjoj vuni, celulozi, lanu i slami? Svi su oni ekološki i energetski učinkoviti, obnovljivi i netoksični građevinski i izolacijski materijali, otporni na plijesan, insekte i požar!
Projekt Cronoplja
O slami kao izolacijskom materijalu već smo pisali – sjetite se fenomenalne obiteljske kuće arhitektice Marine Zajec u Donjoj Bistri. O celulozi kao izolacijskom materijalu, koji se izrađuje od recikliranog papira uz dodatak borove soli, kao i o lanu koji se na tržištu može pronaći u obliku ploča, filca ili traka, zasigurno ste već nešto čuli, no na 7. danima pasivne kuće, koji su prvi put u organizaciji konzorcija Pasivna kuća Hrvatska održani regionalno, doznali smo najnovije trendove vezane za zelenu gradnju, a odnose se na nove izolacijske materijale koji tek dolaze na naše tržište. Riječ je o industrijskoj konoplji i ovčjoj vuni.
Naime, Ministarstvo zdravlja do kraja godine trebalo bi predožiti izmjene Zakona o suzbijanju zloporabe droga, kojima bi se omogućio uzgoj konoplje u industrijske svrhe, odnosno stabljika sirovine mogla bi se koristiti u izradi više od 20.000 industrijskih proizvoda, od papira, odjeće i obuće do građevinskog materijala i biogoriva. Toj odluci prethodio je Pravilnik o uzgoju konoplje s početka godine, kojim su odškrinuta vrata za legalni uzgoj konoplje na području Hrvatske. Iako se u Europi već desetljećima potiče uporaba prirodnih građevinskih i izolacijskih materijala, pa tako i konoplje, stječu se iskustva i razvija tehnologija, u Hrvatskoj se o tome govori u posljednje dvije godine. Projekt Cronoplja, čiji je voditelj Gordan Masnjak, tada je okupljala desetak uzgajivača, a samo u ovoj godini podneseno je oko 110 zahtjeva za uzgoj i preradu konoplje.
Posijano 700 hektara
– Krenuli smo s uzgojem konoplje na sedam hektara, a samo ove godine posađeno je oko 700 hektara. Zakonsko oslobođenje zasigurno će biti poticaj ljudima koji razmišljaju o bavljenju uzgojem i preradom konoplje. To je energetski potencijalan, prirodni materijal kojim se mogu zamijeniti umjetni materijali. Biljka brzo raste i nije joj potrebna kemijska zaštita, a kako bi se dobio kvalitetan proizvod, ona se prerađuje i pravilno suši. Izo-paneli od konoplje odlični su toplinski i zvučni izolator koji tijekom dana upija Sunčevu energiju te je ispušta tijekom noći.
Napravili smo prototipove kako bismo stekli početna iskustva u dobivanju izo-panela i konopljina betona te uskoro krećemo u projekte koje ćemo provoditi putem EU fondova. Ne govorimo o neboderima, nego o obiteljskim kućama. Primjerice, jedan hektar uzgojene konoplje dovoljan je za gradnju prosječne obiteljske kuće. Prvi projekt bit će pasivna kuća od industrijske konoplje u suradnji s prof. Miščevićem – rekao nam je Masnjak na 7. danima pasivne kuće, dodajući kako u Hrvatskoj predstoji otvaranje sušara, a zasad se koriste sušare za druge poljoprivredne biljke.
Akustična svojstva
Potencijal za razvoj drugog prirodnog izolacijskog materijala u cijeloj regiji predstavila je arhitektica i ekspertica za ruralni razvoj Sanela Klarić s Međunarodnog Burch sveučilišta u Sarajevu. – Svakim danom povećava se broj stanovništva, arhitekti i svi drugi sudionici u procesu gradnje imat će više posla, što znači da moramo biti odgovorni jer građevinski sektor troši najviše energije. Vuna je prirodni materijal koji stoljećima okružuje čovjeka i pomagla mu je u očuvanju njegova zdravlja. Ovčja vuna svake godine raste, znači da je lako dostupan materijal jer se ovce moraju šišati, a njegovo iskorištavanje na tradicionalan način otpada.
Istodobno vuna kao izolator pokazuje veće energetske uštede od mineralne vune i kalcijum silikata – istaknula je, potkrijepivši tvrdnje brojkama. Primarna energija za proizvodnju izolacije od ovčje vune 7,5 puta manja je od primarne energije potrebne za proizvodnju staklene vune. Ovčja vuna ima dobra akustična svojstva, štiti od buke, sporogoreći je materijal, a tretirana prirodnim materijalima trajno je zaštićena od moljaca i insekata. Također upija višak vlage iz prostora te ga ispušta kada je zrak u prostoriji suh i na taj način vrši prirodnu regulaciju vlažnosti. Promatrajući je li uopće mogući održivi razvoj na ovaj način u regiji, arhitektica Sanela Klarić istaknula je kako, prema podacima Sektora za veterinarstvo, u Hrvatskoj, BiH i Srbiji ukupno ima 3,6 milijuna grla, od čega 80 posto pripada autohtonoj pasmini pramenke.
Održiva arhitektura
– Prosječno se po jednom grlu pramenke dobije od 1 do 1,7 kilograma vune, a po jednom grlu cigaja od 2,4 do 4 kilograma vune. Primjerice, u BiH ukupno izraste oko 2500 tona ovčje vune na godinu, a imamo samo jednu praonicu ovčje vune i jednu tvornicu koja proizvodi izo-panele od ovčje vune – istaknula je, naglašivši da je potrebna međunarodna suradnja kojom bi se postigao razvoj regije i pokrenule promjene, Jer, zaključila je, prirodni izolacijski materijali štede energiju i emisiju CO2 te kao takvi daju odgovore na većinu zahtjeva suvremene održive arhitekture.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
